Bljeskalice i oprema za bljeskalice

OPĆENITO O BLJESKALICAMA

Bljeskalice, flash ili blic. Kako god ih zvali ne možemo poreći ovisnost o njima.
Kako je i foto-grafija kao što znamo u prevodu crtanje ili iscrtavanje svjetlom očito nam je da je svjetlost ili ti struja fotona nužan faktor u bilježenju slike na bilo koji medij.
Prije mnogo godina ljudi su se snalazili u uvijetima slabog osvjetljenja tako što su zapalili magnezijev prah koji je imao svojstvo brzog izgaranja pri čemu bi oslobodio veliku količinu energije u obliku svjetlosne energije i osvijetlio okolinu koja bi se potom zabilježila na tadašnjem aparatu.

Koliko god nekima bile dovoljne bljeskalice ugrađene aparate, bilo koji ozbiljniji fotograf ih gleda kao nešto što je dobro imati na fotoaparatu da se eto nađe u slučaju nužde kada nam ne treba neka posebna snaga ili kod sasvim laganog fill-in bljeska.
No kada bismo htjeli slikati išta zahtjevnije onda nam built-in bljeskalice postaju prava noćna mora.

Prije svega pružaju pretvrdo svjetlo koje neravnomjerno osvjetljuje objekte i pruža gotovo uvijek jedno neprirodno okruženje. Nerijetko prepali objekte bliske objektivu dok pozadinski objekti ostaju podeksponirani.

Zbog toga pretvrdoga svjetla (a znamo da intenzitet osvjetljenja pada s kvadratom udaljenosti) koje je usmjereno direktno u objekat snimanja ćemo dobiti i ružne usmjerene sjene, koje možda negdje daju dojam dubine ali najčešće bi ih se svi riješili.

Osim ovih problema dosta često su i uzrok pojave crvenih očiju koja je posljedica refleksije svijetlosti od pozadine oka tj. od krvi u kapilarama na pozadini oka.
Kod ljudi s plavim očima taj će efekt biti najviše izražen jer imaju najmanje tamnog pigmenta u šarenici oka koji će upiti manje svijetlosti.

Da bi spriječili efekt crvenih očiju moramo maknuti bljeskalicu što dalje od leća objektiva aparata, no to nužno povlači i povećanje sjena kod direktno usmjerenog bljeska (neki aparati imaju ugrađen software koji će locirati crvene oči na snimljenoj fotografiji i desaturirati ih, no o efektivnosti takvih programa ovdje neću govoriti jer bi mi trebalo dosta mjesta za tekst).

Dakle da bismo mogli manipulirati osvjetljenjem zanemariti ćemo ugrađene bljeskalice i poslužiti se vanjskima koje spajamo preko Hot-shue priključka ili preko priključka za sinkronizaciju.

VANJSKE BLJESKALICE

Današnje vanjske bljeskalice su znanost za sebe. Nešto što kada čovjek primi u ruke nakon što je tek ovladao samim foto aparatom padne mu mrak na oči kada shvati koliko treba znati i oko bljeskalica da bi ih znao pravilno koristiti.

No kada jednom ovlada mogućnostima koje pruža vanjska bljeskalica tu počinje prava zabava.
Kod samog izbora vanjske bljeskalice kod kupnje morati ćete pripaziti na konektore tj. pinove na Hot-shue priključku jer su "mountovi" različiti ovisno o marki aparata, pa čak i o modelu aparata.
Zato preporučam da se prije kupnje zaletite na stranicu proizvođača aparata i pogledate koje su bljeskalice kompatibilne sa Vašim aparatom.

Naravno postoje i nezavisni proizvođači poput Metz-a na čije ćete bljeskalice biti u mogućnosti montirati različite stope ovisno o tome koji aparat imate, no imajte na umu da to nije uvijek 100 posto kompatibilno sa sustavom vašeg aparata pa prije nego li islatite nekoliko svežnjeva novčanica za bljeskalicu isprobajte ju.

Kako je izbor danas poprilično velik a i cijena više nije toliki problem moja preporuka vam je da ne uzimate bljeskalicu ako nema BAR "bounce" i "swivel" mogućnosti, tj. da ima glavu koju ćete moći rotirati kako gore i dolje tako i lijevo i desno. U suprotnom ćete već nakon kratkog vremenskog roka žaliti što niste odabrali neku bolju.

Osim pomične glave mnoge će bljeskalice posjedovati sa prednje strane i senzor jačine bljeska ukoliko ne koristimo mjerenje kroz objektiv TTL-Through the lens (o tome nešto kasnije), kao i pomoćnu malu bljeskalicu za dobljeskavanje prema objektu ako nam je glavni bljesak usmjeren nekamo drugdje. Uz to može posjedovati i lampicu za pomoć AF-sustavu kao i ručne kontrole nad snagom bljeska i modovima u kojima će bljeskalica raditi.
Eto ako vam bljeskalica posjeduje ovo onda imate zaista dobru bljeskalicu.

Jedno od najviše korištenijih svojstava vanjske bljeskalice je usmjeravanje bljeska tako da nam se odbije od neke površine (bočni zid ili strop) i time se bolje rasprši i pruži ravnomjernije osvjetljenje nego li da smo okrenuli bljeskalicu direktno u kadar i slikali gdje bi svjetlost bila tvrda i rapidno slabila sa kvadratom u daljenosti.

Odbijanjem (bouncing-om) svijetlosti od neke površine ćemo omekšati svijetlo i ukloniti one tvrde sjene kao i mnogo bolje osvijetliti cijelu prostoriju.

Jedina kvaka je da bi površina od koju odbijamo bljesak trebala biti svjetla i bjele boje.
Ako je površina tamna i recimo smeđe boje kao npr. lamperija, ona će upiti dobar dio osvjetljanja i polarizirati svjetlost smeđom bojom pa nam balans bjele boje neće odgovarati.
Tada moramo ručno korigirati ekspoziciju i staviti filter na glavu bljeskalice.

Ono što bi svatko trebao znati o bljeskalici prilikom njene kupovine je što znači "Brojka Vodilja" i kakve ona ima veze sa snagom bljeskalice.
Brojka vodilja nam označava koliki otvor blende moramo postaviti na aparatu da bi pravilno eksponirali objekat koji direktno osvjetljavamo na jedan metar od objektiva pri osjetljivosti od 100 ASA.
Dakle što je brojka vodilja veća npr. 54 u odnosu na 32 znači da će nam i otvor blende morati biti manji F54 u odnosu na F32 jer je i bljeskalica jačeg bljeska.
E sad, da i tu ne bude kraj trikovima morate znati da postoje i osim ovih metričkih oznaka i oznake u feet-ima (pa pazite koje gledate), kao i trikovi proizvođača da snagu bljeskalice gledaju na najužem kutu koji bljeskalica obasjava jer je tamo intenzitet najveći naravno ( što je kut osvjetljenja veći to je i intenzitet osvjetljenja manji).

Na nekadašnjim bljeskalicama u doba starih analognih aparata fotograf je morao ručno uskladiti otvor blende i brzinu zatvarača na aparatu sa snagom bljeska kao i kuta pod kojim je usmjerena bljeskalica. To je zahtjevalo iskustvo i osjećaj najviše od svega.

Da bi život bio lakši prizvođači su našli način kako da sinkroniziraju aparat i bljeskalicu tako da se prema mjerenju koje je napravio sam aparat bljeskalica sama prilagođavala.

Takve se bljeskalice nazivaju sistemske bljeskalice.
Prema otvoru blende, osjetljivosti, brzini zatvarača i žarišnoj daljini objektiva se preko TTL procedure podešavaju parametri bljeskalice kao što je snaga i širina kuta bljeska.

Da stvar ne bi bila tako savršena svaki od proizvođača je smislio svoj način komunikacije sa bljeskalicama kao što su i napravili svaki svoje (ne)standardne mountove na koje priključujemo bljeskalice.

Nezavisni proizvođači su za svoje bljeskalice nudili posebne stope da bi im bljeskalice odgovarale raznim tipovima mountova, no da bi ih spriječili u tome priozvođači aparata su uveli nove TTL sustave komunikacije pa se tako zna često zadesiti da neka Canon-ova bljeskalica ne radi dobro na nekim njihovim modelima aparatima dok na ostalima modelima istog proizvođača radi.

Zašto bismo imali jednu kvalitetnu bljeskalicu sa nekoliko stopa što nam je daleko jeftinije, ako možemo ovako kupovati za svaki aparat zasebnu bljeskalicu....ma bajno, zar ne.

Bolje bljeskalice posjeduju ugrađeni zoom motor koji prati žarišnu daljinu objektiva i prema njemu mjenjaju kut tj. širinu snopa svjetlosti.
Tako kod uskih kutova objektiva tj. velikih žarišnih daljina bljeskalica sužava kut i dalje baca svjetlo što je nadasve korisna opcija.
skuplje bljeskalice kao što je Speedlite 580EX za Canon ili Speedlite SB-800 za Nikon bacaju svjetlo i do 30 metara. Ako vam treba još veći doseg morate si uzeti čekićaste bljeskalice.

Zato sam i naveo gore opciju varanja kupca kada kažem da je brojka vodilja reprezentacija intenziteta svjetlosti kod najužeg kuta (hoću reći da ako imamo dvije bljeskalice iste snage, veću brojku vodilju će imati ona koja postigne uži kut snopa a zapravo su iste snage).

Također valja znati i da postoje najkraća vremena ekspozicije (da ih tako nazovem) pri kojima će bljesak biti uredno zabilježen.
To se vrijeme kreće oko 1/200 do 1/500 sek kod refleksnih aparata.
Sve brže od ovih vrijednosti neće biti dobro jer će samo dio kadra biti pravilno eksponiran.

Snaga bljeska se zapravo regulira dužinom trajanja bljeska. To se opet postiže preko kondenzatora u koji pohranjujemo energiju koja nam je potrebna za bljesak. Ako želimo slabiji bljesak nećemo ga sasvim napuniti već ćemo mu prekinuti ciklus punjenja kada količina spremnjene energije bude dostatna za bljesak određene snage.
Drugi način je da se kondenzator napuni do kraja a output mu se prekida kada je svjetlost dovoljno obasjala objekat snimanja.

Automatsko podešavanje se vrši ili preko TTL sustava u suradnji sa aparatom ili preko senzora jačine bljeska koji mnoge bljeskalice imaju ugrađen sa prednje strane (ako koristite bljeskalicu na aparatu koji ne možete potpuno sinkronizirati za određenom bljeskalicom), no TTL sustav je daleko točniji.

Prilikom fotografiranja nas možda samo okretanje glave bljeskalice prema stropu neće zadovoljiti jer se ponekad znaju stvoriti sjene ispod npr. obrva i brade kod portretnih fotografija i sl.

Tada koristimo malu pomoćnu bljeskalicu koju neke bljeskalice imaju ugrađenu s prednje strane ili stavljamo odbijajuću karticu na samu glavu bljesalice kada je usmjerena prema gore.
Odbijajuća kartica neće dopustiti da sva svjetlost ode prema stropu već će dio baciti prema naprijed, no ne dajte se prevariti...koliko god mala bila odbijajuća kartica ona će reflektirati popriličnu svijetlost.

Malo možemo omekšati sjene tako i da bljeskalicu ne dižemo baš pod kut od 90 stupnjeva vertikalno već da ju malo spustimo na recimo 60 stupnjeva, bitno je samo pratiti gdje ćemo usmjeriti snop i kako će se on odbijati (nemojte zaboraviti paziti na to kakav je materijal od kojega će se svjetlo odbijati).

Prilikom odbijanja svjetlosti nemojte zaboraviti malo produžiti ekspoziciju i/ili povećati osjetljivost aparata.

Ja sam osobno nekada znao i usmjeriti bljeskalicu u zid iza sebe a fotografirati objekat ispred sebe.
Ili ponijeti komad papira ili stiropora za dobar odbljesak ako strop ili zid nije odgovarao mojim kriterijima.

Da bismo dodatno smekšali svjetlo ako nam je još uvijek pretvrdo možemo na bljeskalicu staviti difuzor ili širokokutni raspršivač čime ćemo proširiti kut koji će bljeskalica obasjati ali ćemo tako i smanjiti output snagu bljeska pa uvijek budite ručno spremni kompenzirati razliku.

Također postoji i opcija skidanja bljeskalice sa samog aparata i njeno spajanje na isti preko dodatnog kabla.
To će vam omogućiti usmjeravanje bljeska iz nekih sasvim bočnih kuteva (osobno ovu opciju koristim prilikom fotografiranja životinjskog svijeta u akvarijima).

Također možete kupiti i bouncere svjetlosti od nezavisnih proizvođača kao što je LumiQuest koji se jednostavno lijepe na bljeskalicu i poprilično su univerzalni. Imaju u asortimanu mnogo vrsta pa bi bilo besmisleno sada svaki posebno opisivati.

Kada smo već kod odvajanja bljeskalice, za one naprednije i one koji imaju više novca mogu reći da si uzmu bljeskalicu koju mogu preko kabla ili bežično upariti sa još jednom ili dvije na principu master-slave što će im otvoriti cijeli novi spektar mogućnosti.

Jedan mali savjet za one koji žele znati više: ako želite dobiti izolirani objekat a iza njega tamnu ili crnu pozadinu čak i pri danjskom svjetlu onda bljeskalicu okrenite direktno u objekat (preporučljivo je da ju skinete sa aparata) i približite se tome objektu. Naravno morati ćete poprilično pritvoriti blendu i povećati brzinu zatvarača. Dobiti ćete takav efekt da vam je objekat dobro eksponiran a neće vam stići ući dovoljno svjetla iz pozadine da bi ju registrirali.

NEKI NAČINI RADA VANJSKIH BLJESKALICA

FILL-IN
Ovu opciju koristimo kada slikamo u protusvjetlu, npr. kada slikamo čovjeka iza kojeg je sunce.
Tada ga moramo dobljesnuti sa bljeskalicom da nam ne bi ispao sasvim u sjeni i podeksponiran (tu se nemojte čak niti bojati upotrijebiti svu snagu bljeskalice).

SLOW-SYNC
Ovim režimom okidamo blic na početku ekspozicije i tada se zatvarač drži toliko dugo otvorenim dok se intenzitet ambijetalnog svjetla ne uravnoteži sa bljeskom bljeskalice.

PRVA ZAVJESA (FRONT CURTAIN SYNC)
bljeskalica se okida samo na početku ekspozicije. Obično se koristi u portretnoj fotografiji da bi se smekšale sjene. Ne znam, ja nisam nikada koristio ovu opciju, čak niti u mraku jer mi se tada nakon okidanja objekat razmuti zbog duge ekspozicije.

DRUGA ZAVJESA (REAR CURTAIN SYNC)
Kod duže ekspozicije bljeskalica se okida pri kraju ekspozicije.
Ovu sam postavku uredno koristio u noćnim snimkama jer mi tada kod duge ekspozicije uđe dovoljno ambijetalnog svjetla i na samom kraju još okine bljeskalica i zamrzna mi lijepo bliže objekte (pogotovo ako su to ljudi u pokretu), preporučam svima da se poigraju sa ovom opcijom.

STROBOSKOPSKA BLJESKALICA
Mnoge bljeskalice imaju ugrađen ovaj mod. One ispucavaju cijeli niz bljeskova pri čemu možemo definirati frekvenciju, maksimalnu snagu i broj bljeskova.
Pri tome maksimalna snaga ovisi o količini bljeskova i frekvenciji i obratno.
Korištenje ovog moda se obično vrši u zatamnjenim prostorijama jer je snaga bljeskova zbog njihove velike serije reducirana pa radimo sa dužim ekspozicijama.



Postoje još i prstenaste bljeskalice kao i one sa dvije glave na kojima su dvije male bljeskalice.
Obje vrste se montiraju na objektiv aparata i gotovo su obavezan pribor kod makro fotografija no s njima nisam radio pa neću sada o tome. Možda nakon nekog vremena.

P.S. ako sam nešto krivo napisao ispričavam se, slobodno me ispravite.
Ovaj text sam napisao u sat vremena i znam da ima greškica.
:thumbup:

Moram napomenuti da je malo tesko razdvojiti bliceve za ne DSLR i za DSLR aparate, pa je odluka takva da za sada sve ide ovdje, pa ako se ukaze potreba za splitanjem, naciniti cu to naknadno!

Observer mi se obratio na PM sa idejom otvaranja jedne ovakve teme!

Naravno da sam prihvatio tu inicijativu, ali sam rekao da bi bilo zgodno, ako otvara takovu temu da za uvod napise koji post o nekim osnovama konstrukcije i koristenja bljeskalica i sistema bljaskalica.

Moram priznati da me iznenadila detaljnost, konciznost i kvaliteta napisanoga. Toliko da sam thread odmah promovirao u sticky i procitao ga par puta premda mi nije donio nesto sto vec ne znam. :D

Mozda se vecina korisnika digitalnih foto aparata nece odluciti nabavljati dodatne bljeskalice, ali svakome savjetujem da procita ovih par postova, cak i ako nema dodatnu bljeskalicu, jer ce steci dojam na koji nacin aparat pri fotografiranju raspolaze sa svjetlom i na koji nacin njegova distribucija utjece na fotografske rezultate. Definitivno par korisnijih postova koje mozete naci na forumu ako vas zanima fotografija. Respect observer! :thumbup:


Inace sto se same tematike tice, dodatna bljeskalica, njena vrsta i konstrukcija, kompleksnija su odluka, za fotografa, ponekad, cak i od odabira objektiva. Noviji inteligentni sustavi koje lansiraju proizvodjaci (e-TTL, i-TTL) donekle olaksavaju stvar, ali je nacin uporabe dodatne svjetlosti za ekspoziciju kadra jos uvijek vrlo duboko u sferi "umjetnickoga" u fotografiji. Svjetlost dopusta igru i neslucene efekte na fotografijama pri poigravanju sa njom. Od obscura fotografije koja je ekstremni primjer i koja iziskuje mnogo znanja i fotografskoga iskustva, ta baca fotografa u razne nekontrolirane i nove "svjetlosne" situacije, do najkontroliranijih studijskih uvjeta, gdje se niti najmanji detalj oko rasvjete kompozicije ne prepusta slucajnosti, svjetlost kreira dojam i intenzitet objekata i cini esenciju fotografije.

Sve vrste bljeskalica i opreme za njih ovdje bi gotovo bilo nemoguce objasniti i navesti. Tu ubrajamo citav niz konstantnih rasvjetnih tijela i onih koji rade sinkronizirano sa aparatom i daju trenutne bljeskove svjetlosti. Tu ubrajamo i posebno osmisljene setove za fotografiranje maketa, arhivskih dokumenata, vrijednih umjetnickih djela, arhitekture, macro elemenata. Tu ubrajamo i filtere, one velikih formata, kao i one male koje pridrzavamo rukom pred objektivom aparata da osjencamo odredjeni dio kompozicije koju fotografiramo. Tu ubrajamo i stalke i usmjerivace bljeskalica i reflektora, dodatne materijale retrorefleksivnih i refleksivnih karakteristika koje koristimo za refleksiju vac postojecega svjetla na posebno zeljeno mjesto na kompoziciji fotografije. Tu takodjer ubrajamo i sustave uparivanja i povezivanja bljeskalica i sustava bljeskalice i jednu veliku cjelinu koja savrseno "dise" samo pritiskom na okidac. Zatim nove wireless sustave za pracenje, sinkornizaciju i okidanje raznih rasvjetnih tijela, sa tijela aparata, bez zica i konektora...i jos mnogo, mnogo sitnica.

Ucenje o svjetlu u fotografiji je igra bez granica.

Svakako cu u skoro vrijeme navesti ovdje i neke korisne linkove koje imam u svojim favorites - ima, samo da ih malo proberem o navedenoj tematice, za one koji zele znati nesto vise. Za sada toliko! :thumbup:

Pored ovoga sjajno bi doshao koji link za one "koji zele vishe"
Treba da uzimam neshto studijske rasvjete i dobro bi mi doshao savjet i koji link,
gdje mogu nauciti o istoj ...
Pozz

Posjedujem bljeskalicu 430EX SpeedLite
odma da kazem da sam prezadovoljan sa njom,
ali imam jedno pitanje vazanu za njeno napajanje...
O cemu se radi,
koristim punjive baterije Digital 2300mAh, AA 1.25 NI-MH
namjenjene iskljucivo za digitalu.
Pojedini su mi rekli da te punjive baterije i nisu najzdravije za bljeskalicu ...
Vashe misljenje?:-/

Ne moraš se brinuti, ako daju dovoljno snage za bljeskalicu, a pretpostavljam da daju, nemaš problema.
Zašto misliš da bi trebalo biti problema?

= Citat =:

---

Izvorno postao kjs

Posjedujem bljeskalicu 430EX SpeedLite
odma da kazem da sam prezadovoljan sa njom,
ali imam jedno pitanje vazanu za njeno napajanje...
O cemu se radi,
koristim punjive baterije Digital 2300mAh, AA 1.25 NI-MH
namjenjene iskljucivo za digitalu.
Pojedini su mi rekli da te punjive baterije i nisu najzdravije za bljeskalicu ...
Vashe misljenje?:-/

---

Kako je observer i primjetio...ne vidim problem.

Bilo bi mi jako drago da mi das par razloga zasto bi navedena baterije bile "stetne" za bljeskalicu, ili zasto bi bile stetnije od nekih drugih, odnosno da mi preneses te razloge od onih koji su ih uputili tebi.

Za bljeskalicu je samo bitna snaga koju je baterije kadra isporuciti, ako baterija ima dovoljno kapaciteta da napuni kondanzator bljeskalice, onda je i dovoljno dobra da se u samoj bljeskalici i koristi. Ako su beterija malo nekvalitetnije, punjenje kondenzatora od okidanja do okidanja ce trajati nesto duze, dok ce one kvalitetnije to obaviti brze, ali niti jedne niti druge definitivno ne stete bljeskalici! :thumbup:

znaci nema zime :spin:
Hvala!!!

Pronashao sam greshku, i ne znam kako se to zapravo dogodilo ...Na punjacu kojeg koristim vec dugo dugo, imaju dva nacina punjenja NiCd i NiMH, i ja nekidan pogledam kad ono prebaceno na NiCd ...
Znaci posljedenje vrjeme je pogresno punio baterije sto se negativno odrazavalo na bljeskalicu ...Upalim je ali nece da bljeska ili bljeska kad je zamolish ... znaci nema snage ... Nakon ispravnog punjenja opet rade kao i prije ...
Nadam se da nije shtetilo opremi ...

Pozz!:thumbup:

Nemaš razloga za brigu oko baterija. U slučaju bljeskalice, čak je i bolje imati NiMh baterije od alkalnih jer NiMh mogu dati veće struje što je jako bitno u početku punjenja kondenzatora. Ali ima jedna kvaka.

Naime ako bljeskalicu (vanjsku) ne koristiš često, a u rezervi imaš još jedan paket punih, misliš da možeš ići slikati nešto na duže staze. A zapravo ćeš puknuti par slika sa punom snagom i moraš već mijenjati prvi paket i nje ti jasno zašto. I onda ti se to dogodi i s drugim paketom, a siguran si da si ih napunil prije dva tjedna. Upravo je tu problem sa NiMh. Samopražnjenje.

Zato sam okrenuo filozofiju kad mi se to dogodilo. Umjesto dva paketa od 2500mAh, sada koristim dva paketa od 1800mAh. Iako je manji kapacitet, češće su u upotrebi i kraće je vrijeme koje imaju na raspolaganju za samopražnjenje. A kada se ide slikati nešto ozbiljnije i znam da će mi trebati blic za više snimaka, dan prije dopunim oba paketa.

A kada moram biti 100% siguran da neću ostati bez struje, još uzmem i paket alkalnih.

Cistim pomalo favorites - e, pa kako sam (davnih dana i obecao), u nastavku donosim i neke linkove, koji bi se mogli pokazati kao prilicno korisni u ovoj temi.

Ova tema moze posluziti kako, naravno, vlasnicima SLR modela foto aparata, tako i onima koji posjeduju kompaktne modele sa mogucnoscu koristenja eksternih bljeskalica (takvih modela je i u ovoj skupini sve vise), te naravno korisnicima ultra zoom i prosumer modela, u kojih se opremljenost hot shoe prikljuccima, vec neko vrijeme, podrazumjeva!

Linkovi nisu na stranice koje se bave recenzijama eksternih bljekalica ili na stranice proizvodjaca istih, vec na stranice koje vam mogu posluziti kao tutoriali kako ispravno koristiti i odabrati adekvatnu eksternu bljeskalicu (linkove na site - ove proizvodjaca i recenzije staviti cu naknadno).

Pa evo i linkova:

http://www.digicamguides.com/learn/flash.html
http://www.cs.mtu.edu/~shene/DigiCam...Functions.html
http://www.chem.helsinki.fi/~toomas/...flash-faq.html
http://www.kenrockwell.com/nikon/flash.htm
http://www.shortcourses.com/tabletop/lighting2-2.html
http://www.digicamguides.com/accesso...nal-flash.html
http://photonotes.org/articles/eos-flash/
http://www.cs.mtu.edu/~shene/DigiCam...N-use-TTL.html

Pozdrav svim autorima na temu "bljeskalica".
dakle, ponukan potrebom za vanjskom bljeskalicom, pročitao sam gornje tekstove. Još i prije sam bio u Panasonicovoj trgovini, gdje su mi za moj fotić ponudili dvije bljeskalice. Nisam tada kužio (a još ni sada, ali se moram početi učiti) sve parametre bitne za odabir fleša, pa je jedino što sam otprilike zapamtio da imaju dvije: jednu za oko 3000, a drugu za oko 4500kn, dakle skuplje nego FZ.
Pa sada pitam ima kojih drugih, koje će "pasati" na 50-icu, jeftinijih a opet koliko-toliko kvalitetnih za amaterske potrebe za kupiti?
Odmah da kažem, pojam amaterske potrebe ne bih znao detaljno objasniti.
Upravo gledam slike maloprije snimljene s njegovim blicem i naoko izgledaju O.K. Za sada bih mogao izdvojiti do 1500 kn.
Dakle, nešto u tom cjenovnom rangu, a da za dva dana ne požalim.
Tražim li previše? :respect:

= Citat =:

---

Izvorno postao zagi07

Pozdrav svim autorima na temu "bljeskalica".
dakle, ponukan potrebom za vanjskom bljeskalicom, pročitao sam gornje tekstove. Još i prije sam bio u Panasonicovoj trgovini, gdje su mi za moj fotić ponudili dvije bljeskalice. Nisam tada kužio (a još ni sada, ali se moram početi učiti) sve parametre bitne za odabir fleša, pa je jedino što sam otprilike zapamtio da imaju dvije: jednu za oko 3000, a drugu za oko 4500kn, dakle skuplje nego FZ.
Pa sada pitam ima kojih drugih, koje će "pasati" na 50-icu, jeftinijih a opet koliko-toliko kvalitetnih za amaterske potrebe za kupiti?
Odmah da kažem, pojam amaterske potrebe ne bih znao detaljno objasniti.
Upravo gledam slike maloprije snimljene s njegovim blicem i naoko izgledaju O.K. Za sada bih mogao izdvojiti do 1500 kn.
Dakle, nešto u tom cjenovnom rangu, a da za dva dana ne požalim.
Tražim li previše? :respect:

---

Za kompatibilnost bljeskalica sa modelom prosumer aparata (FZ50) je vrlo tesko garantirati, sto se proizvodjaca tice, kao najbolju alternativu savjetujem Metz (osim same kompatibilnosti koju je najbolje utvrditi probom u prodavaonici foto opreme koja nudi ono sto te zanima, naime ovakvi ducani uvijek pruzaju mogucnost da kupac prije kupnje isproba prozvod, valja paziti i na karakteristike bljeskalice, a opet o karakteristikama ce ovisiti i cijena...).

Metz u ponudi ima prilican broj bljekalica za sve od SLR modela pa do bljekalica za kompakte sa mogucnoscu koristenja eksterne bljekalice, sa konstrukcijom za povezivanje sa tijelima aparata.

Metz je u RH moguce nabaviti preko:

www.prizma-foto.hr

Kako su u Prizmi vrlo susretljivi, predlažem prvo da nazoveš, da li imaju na lageru adapter za tvoj aparat. Naime, Metz ima sistem da ima univerzalni blic, a s pripadajućim adapterom koji se montira na blic se priključuje na aparat. Ukoliko imaju to što ti treba, odeš s aparatom tamo i na licu mjesta isprobaš da li to stvarno i radi. Na aparatu podesiš Fill-in i staviš na zelenu automatiku. Pa probaš. Onda staviš na pripritet zatvarača i staviš na ekspoziciju sporiju od sinkronizacijke brzine. Pa probaš. Ukoliko u oba slučaja nemaš pod ili preesponiranost, stvar je kompatibilna i radit će u svim slučajevima između.

Koji adapter trebaš (SCA) možeš naći na Metzovoj stranici (www.metz.de) i koji blic ti je kompatibilan s tvojim aparatom. Imaš sasvim solidan izbor.

adapter, jer sam na njihovim stranicama već bio i nigdje nisam vidio da piše "fur Panasonic".
Ima ih za druge aparate.
nazvaću, TNX.

Razgovarao sam s ljudima iz Prizme, utvrdio neke stvari oko aparata i pronašao na netu koje mu sve bljeskalice pašu.
Sad je pitanje potreba i financija što izabrati.
Puno ste mi pomogli.TNX.

Pozdrav svima..evo ovo mi je prvi post na cafeu.. i odmah pohvala za objašnjena vezana oko bljeskalica!

Ovako..imam bljeskalicu Metz 50MZ-5 znači profi bljeskalica ali stara je sigurno desetak godina..ali je ko nova..možda sam slikao 20 puta sa njom! kupljena je u Prizmi..zajedno sa Nikonom F90..znači analogija je sve!
E sad..ja sam si uzeo FujiFilm S3 DSLR kameru i htio bi upogonit taj blic na njemu! ali naravno sinkronizacija i ne radi baš najbolje! hoće pucat na Aperture P i na manualki ali to nije to.., znači TTL ne radi! Znam da trebam kupit drugi adapter ali baš i ne nalazim najbolje objašnjenje koji adapter na Metz.de! trenutno je gore SCA 3401 adapter za nikone a SCA Control Unit je SCA 3000 odnosno SCA 300. Da li taj bliz uopće može dobro radit sa digitalnim aparatima ili da ga prodam pa da nešto drugo uzmem..
Kolika je uopće vrijednost tog bliza sad..
Eto..pa ako netko zna nešto o tome
Hvala unaprijed..na odgovoru

Ako si iz ZG, odi sa svim tim u Prizmu (aparat, blic) i neka ti vide kaj ti treba. Ako nisi, nazovi i vidi jel možeš kaj telefonom obavit.

= Citat =:

---

Izvorno postao zbozic

Ako si iz ZG, odi sa svim tim u Prizmu (aparat, blic) i neka ti vide kaj ti treba. Ako nisi, nazovi i vidi jel možeš kaj telefonom obavit.

---

Slazem se...iako nisam siguran u punu funkcionalnost cak niti uz odgovarajuce adaptere, ali vrijedi probati.