Mala skola fotografije

[Bimbi]

Nacin ucenja se nepovratno i iz korijena izmijenio. Digitalna fotografija je ucinila toliko dobra za razvoj i dostupnost fotografije siroj populaciji. Skratila je i pojednostavila process ucenja i ne manje bitno omogucila pristojne fotografske rezultate cak i ljudima koji ne zele uciti. Donijela je i mogucnost da se greske ili greskice nastale prilikom fotografiranja otklone i kasnije…ovo je dvojako jer u odredjenoj mjeri post processing unistava esenciju fotografije. Naime, danas proces produkcije fotografije u velikom broju slucajeva pocinje kada se prebaci sadrzaj sa memorijske kartice foto aparata na racunalo…sadrzaj koji bi vec trebao predstavljati konacan rezultat. To nas u slucaju da sam fotograf ne radi i post procesing dovodi do situacije da jedna fotografija u biti ima dva autora…onoga koji je foto aparatom zarobio sirovi material i onaj koji ga je dodatno rafinirao na racunalu jer nerijetko obojca imaju slican utjecaj na karakteristike konacnoga rezultata. Takva percepcija fotografije i metoda koje dovode do konacnoga fotografskoga rezultata mijenja ne samo metodologiju nego i sadrzaj sveukupnosti znanja i vjestina koje fotograf danas mora posjedovati.

Ljudi danas krenu uciti kada su po nekadasnjim mjerilima “vec iskusni” fotografi. Time zelim reci da iza sebe imaju hrpu relativno uspjesnih fotki (uspjeh definiram time da je na fotografiji objekt prepoznatljiv i razluciv) koje su udarali da objave na FB, Tweeter...blog... S vremenom ipak shvate da ima ekipe cije fotografije jednostavno izgledaju bolje…puno bolje. Naravno prva sumnja pada na “photoshop”, tocnije receno na obradu nakon fotografiranja (fotosopiranje je digitron digitalne fotografije…i tako se danas naziva bez obzira koji SW koristite ). Naravno, nakon prvoga guglanja shvacaju da iza fotki stoje pravi pravacti foto puristi koji svoje fotke nikada ne post procesiraju. Jasno je da takvi danas ne postoje, ali recimo da im u tome trenutku naivna mladez povjeruje…i vec su na sljedecem pitanju: “Pa ja imam opak mobitel i jos opakiji foto apparat. Ima sve tehnoloske novotarije koje se pozeljeti daju…sto meni fali da okidam takve fotke?”…slijedi guglanje i nakon prvih hitova koji govore o ekspozicijama, fokalnim duljinama i zonama, otvorima blende i omjerima dijametara senzora…zakljucak je: “Hmmm…znaci tome sluzi ono M na funkcijskom kotacicu!” ili “Starci seru da su ovo sranje od fotica koji su mi dali za rodjendan platili 500 EUR!”. I onda krece ucenje.

U srzi svake fotografije je svjetlo. Netko je u jednoj temi napisao kako bi fotografija u slobodnijemu prijevodu sa grckoga znacila “crtanje svjetlom”. Svjetlo na fotografiji određuje raspoloženje, stvara dubinu ili naglašava objekt…cini esenciju prikaza referirali se mi na njega metafizicki ili cisto tehnicki. U art fotografiji sustina je cesto igra svjetlom na nepredvidiv i za oko promatraca neocekivan nacin…u dokumentaristickoj fotografiji, svjetlo je sila koja “zarobljava” trenutak u vremenu i cini okosnicu ekspresije. Svjetlo je sila koja nepobitno utjece na sve komponente fotografije, posredno i vrlo izravno, osim mozda kadriranjana na ciju efektost ili utilitarnost utjece neposredno.

Sam karakter svjetla koje “lovimo” na fotografiji moze biti razlicit. Tako svjetlo moze u fotografskom zargonu biti “meko” ili “tvrdo” (agresivno), moze biti “toplo” ili “hladno”…ali o tim cemo finesama kasnije…sada je bitno da utvrdimo objektivne parameter koji na svjetlo na fotografiji utjecu ili ga opisuju.

Neke se teme koje vec imamo na forumu osvrcu na sveobuhvatnost utjecaja svjetla na fotografiju (te teme navodim ispod…ipak ako st bas vi ti koji zelite krenuti sa ucenjem savjetujem da ovu temu procitate do kraja prije nego li krenete na ostale teme navedene na linkovima):

http://cafe.mobil.hr/threads/11420-K...fotografiranja
http://cafe.mobil.hr/threads/36961-H...e)-fotografija
http://cafe.mobil.hr/threads/17818-M...fotografiranje)
http://cafe.mobil.hr/threads/11423-F...-u-fotografiji

Jasno je da je svjetlo alfa i omega fotografije, stoga su sve opcije koje nam foto aparat i njegova optika nude a kojima mozemo intervenirati na parametrima koji reguliraju svjetlo na fotografiji iznimno bitne i cine osnovu svakoga znanja o fotografiji i fotografskim tehnikama i upravo radi toga po mome misljenju i jedinu ispravnu pocetnu tocku svakoga ucenja o fotografiji. Tu točku cemo malo preciznije opisati novim pojmom a to je…ekspozicija.

Ekspozicija je u sustini kolicina svjetla koja pada na film ili senzor fotoaparata, sto rezultira ukupnom svjetlijom ili tamnijom fotografijom (EV = exposition value). Na suvremenim aparatima vidjeti cete skale koje odrazavaju te vrijednosti, obicno od 6 do 9 stupnjeva uz opasku da bi 0 EV trebalo biti stupanj koji bi dao uravnotezenu vrijednost svjetla na fotografiji prema procjeni fotoaparata. Razlika izmedju stupnjeva je poprilicno vidljiva fotografiji (probajte se igrati sa EV postavkama na svome aparatu u manual mode – u zadrzavajuci sve ostale postavke jednakima pa provjerite na vecem display – u razlike na fotografijama istoga kadra sa razlicitim EV ).

Dakle, zaključak je…bitno je jedno…a to su tri stvari ...sveto trojstvo svake ekspozicije na svakoj fotografiji:

1. Brzina zatvaraca (shutter speed) ili nekada se ova kategorija navodi i kao vrijeme ekspozicije (exposure time)
2. Otvor blende (f)
3. Osjetljivost medija na svjetlo (ISO kada govorimo o digitalnim aparatima sa foto chipom ili ASA/DIN ako govorimo o analognim aparatima koje kao medij koriste film)