Jasno je da je 10:15 ekv. 2:3 formatu.

Sve napisano je imalo za svrhu pojasniti sto je kod zahtjeva za izradom fotografija bitno za spomenuti i na sto je najbitnije obratiti paznju, neke stvari su objasnjene opisno.

Znam da sam to negdje u nekoj od tema razlozio do u detalje, ali takve se teme uvijek nekim cudom izgube.

Dakle, ukratko da ponovim.

Digitalni se formati ispisa razlikuju od formata kakav se dobivao razvijanjem filmova i izradom fotografija sa negativa. Radi navedenoga nasljedje formata 9x13, 10x15, 13x18...ne odgovara onome sto cete dobiti kao razultat ispisa digitalnih fotografija iz formata u kojemu ih vas foto aparat biljezi.

Ponajprije treba uzeti u obzir i to da digitalni aparati danas u mnogome nude dva omjera vec prilikom fotografiranja. Radi se ili o 4:3 formatu ili o 16:9 formatu. Oba omjera (a pogotovo ovaj zdanji navedeni) su vise prikladni za prikaz fotografija na TV uredjajima ili na zaslonima racunala, nego li za ispis na papir u foto studijima.

Tu zatim valja razlikovati cisti ispis (printeri, ploteri) ili ispis na foto papir posredstvom digitalne masine za ispis fotografija.

Kod ispisa printerom/ploterom formati su manje vise nebitni, jer se prije printanja skaliranje ionako obavlja na racunalu, a nakon ispisa se obavlja odstranjivanje rubova od plahte papira na koju ste ispis obavili.

Kod ispisa digitalnom masinom (foto radnje) ovisno o vrsti digitalne masine, modulima, software - u koji je radnja nabavila (cijene strasno variraju, a opcenito govorimo o komadu opreme koji kosta min. cca 100 000 eura ako je nova ili barem 60 000 - ak ako je rabljena) se obavlja i predprocesinga onoga sto vi donesete na CD - u, DVD - u ili sticku.

To moze ukljucivati provlacenje fotografija kroz odredjene filtere koji odradjuju podesavanja parametara (osvjetljenje, kontrast...). Fotografija u digitalnome zapisu moze biti i izravno propustena na ispis bez ikakvih korekcija. Prilikom ispisa, a ukoliko se format fotografije razlikuje od formata u kojemu masina ispisuje fotografije, masina postavlja frame ispisa i samo dio unutar frame - a ispisuje, ono sto izlazi izvan frame - a, ostaje, naravno neispisano. Taj frame se najcesce postavlja centralno, ali je moguce podesiti i drugacije, ili ga operater moze za svaku od fotografija odrediti rucno (sto je hrpetina posla).

Moguce je i odrediti da masina odradi ispis na 10:15, ali da frame postavi po vecoj dimenziji, kada radi razlicitoga omjera zapisa i ispisa, po manjoj dimenziji na ispisanoj fotografiji ostaje ponesto bijeloga ruba, koji je nakon ispisa potrebno ukloniti rezalinom ili na bilo koji drugi nacin.

Dakle, zakljucio bi da je omjer najcesce (s obzirom na opremljenost nasih foto radnji) daleko najbitnija komponenta koje morate biti svjesni prije nego krenete u foto radnju da razvijete ono sto ste fotografirali.

Daleko najbolji razultati se postizu ako znate na koji nacin vas fotograf odradjuje stvari na svojoj masini i ako imate dovoljno znanja da mu predocite to sto zelite.

Osobno, vecinu fotografija razvijam. Uvijek kod istoga fotografa sa koji sam radio i kod kojega razvijam vec dulji niz godina. Poznajem postavje i rezolucije i frameove masine koju koristi, tako da sve korekcije u formatu obavim ja na racunalu. Tako pripremljene fotografijenosim na ispis. Jedan od monotora doma mi je kalibriran prema masini koju koristi (jer LCD monitori mogu jako odstupati kako jedan od drugoga, tako i od onoga sto cete dobiti kao konacan rezultat prilikom ispisa). Fotografije koje prirpemim, on ispisuje bez ikakvih predradnji ili dodatnih obrada ili dorada.

Dakle, opcenito vrijedi pravilo da sto vise posla odradite sami doma, to cete biti zadovoljniji rezultatom nakon ispisa, pod uvjetom da barem malo poznate tehnologiju i proces ispisa.

Ako navedeno ne poznajete ili vam rezultati nakon ispisa jednostavno nisu toliko bitni, a da bi se time zamarali. Jednom dogovorite sa fotografom nacin ispisa i ako ste zadovoljni sa rezultatima, trazite ga da vam kaze u kojim je to postavkama bilo ispisivano, pa iste trazite i na dalje.