Umjetna inteligencija ne podrazumijeva isključivo inteligentna mehanička bića koja
imaju kognitivne sposobnosti slične/jednake/superiorne čovjeku.
Umjetnom inteligencijom možemo okarakterizirati i autonomni podsustav koji ima neku
svoju funkciju, a koja zahtijeva stanoviti oblik inteligentnog ili pak simuliranog inteligentnog
ponašanja ili rješavanja određenih tipova kompleksnijih problema.
Plodove razvoja umjetne inteligencije utkana su u područja znanosti poput data mininga,
robotike, medicine, mehanike ... ali isto tako te plodove danas uživaju i naši tosteri, sobni
bicikli, automobili, jer primjerice ponekad nismo niti svjesni da pritisak kočnice na
automobilu (nekim automobilima) ili postupak centrifugiranja u perilici rublja ponekad
dodatno regulira i kontrolira neka neuronska mreža, ili fuzzy ekspertni sustav.





Ekspertni sustav

Ekspertni sustav je kompjutorski program koji služi kao stručni savjetnik u predviđanju ishoda događaja ili dijagnosticiranju problema. To cini pomoću opsežne BAZE PODATAKA raspoloživog znanja u danom području i uporabom ustrojenih pravila za izvođenje zaključaka. Ekspertni sustavi početni su oblik UMJETNE INTELIGENCIJE. Koriste se tzv. fuzzy logikom, prema kojoj se odluke u pojedinim koracima zasnivaju na postocima, a ishodi su prikazani kao vjerojatnosti. Primjer popularnog ekspertnog sustava je sustav Mycin, koji služi kao pomoć u dijagnosticiranju bakterijskih infekcija. Mycin prima obavijesti o medicinskim simptomima kao ulazne podatke, a pozivanjem na bazu podataka o simptomima i fiziološkim činjenicama predlaže prikladan medicinski tretman.