Fisheye objektiv

[Šile]

Eto nesto smo pricali ali nista konkretno.
Pa mene zanima da li postoji za Canon A510 mozda po kojoj cijeni i koliko je u biti to isplativo.
Osim ako nisimo neki strastveni skejteri oni vidim non stop u nekim klipovima imaju snimke s takvim lecama.

[Bimbi]

Pa mene zanima da li postoji za Canon A510 mozda po kojoj cijeni i koliko je u biti to isplativo.

Pa, fisheye objektiv za Canon A510 definitivno ne postoji. Ponajprije zato sto A510 nije SLR fotografski aparat, pa tako niti nema mogucnost zamjene objektiva, pa shodno tome nema niti fisheye objektiva za njega! U slucaju Canon - a A510 mogli bi razgovarati o fisheye konverteru (komad opreme koji u biti nije za sto se izdaje jer da se tako izrazim, ovaj konverter oponasa fisheye, bez pokrica u performansama, tako da bih ga ja nazvao, poluproizvodom), ali posto je ovo SLR podforum...ipak necemo.

Što se samih fisheye objektiva tice, ne znam da li za informacijama o navedenoj opremi ima interesa medju forumasima...ali evo kad tema vec stoji, da ne zjapi prazna, da nesto i o tome napisem.

Fisheye objektive svrstavamo u skupinu sirokokutnih objektiva. Opcenito diferencijaciju objektiva mogli bismo naciniti na sljedeci nacin.

1. Objektivi "normalnoga" kuta (Leica format - 50mm) - danas relativno rijetki, iz uporabe ih istiskuju zoom objektivi
2. Sirokokutni objektivi (Leica format - 35 mm pa na nize, najcesce varijacije, u Leica formatu 28 mm i 24 mm, pa cak i nize sve tamo do 13 mm)
3. Tele objektivi (ponovno u Leica formatu, bi ih mogli svrstati u tri skupine, srednji tele objektivi od 85, 100 i 135 mm, tele objektivi 200, 300, 400, 500 i 600 mm, te tele objektivi visoke vrijednosti - super tele objektivi iznad 800 mm)
4. Zoom objektivi (objektivi koji pokrivaju odredjeni raspon, te omogucuju "povecanje" objekta po zelji, dijelimo ih u tri skupine, sirokokutni zoom, srednji zoom i tele zoom objektivi)
6. Fisheye objektivi, koje mozemo deklarirati i kao podvrstu sirokokutnih objektiva (Leica format - 6 - 18 mm)

U nastavku, pokusaj jednostavnoga objasnjenja fisheye objektiva.

U svojoj sustini fisheye je objektiv kao i svaki drugi, ali posjeduje odlike koje vecina objektiva nema. Mogucnosti i rezultati koje mozemo postici pomocu fisheye objektiva rezultat su posebne konstrukcije i rasporeda elemenata leca unutar objektiva, koji je razlicit od rasporeda u ostalim objektivima.

Kako se iz prethodne diferencijacije objektiva moze vidjeti naveo sam da postoje i sirokokutni objektivi vrijednosti do cak 13 mm, dok sam kao raspon fisheye objektiva naveo 6 - 18 mm. Dakle, ako neki objektiv ima vrijednost 16 mm ne znaci nuzno da je fisheye.

Osnovna razlika izmedju klasicnih ekstremno sirokokutnih objektiva (ispod 18 mm) i fisheye objektiva jest u "iskrivljenju" slike. Dakle klasicni se sirokokutni objektivi "trude se" ravne linije i obrise koji se pojavljuju u stvarnosti na objektu, zadrzati ravnima i na fotografiji. Stvar je u tome da se ravne linije objekta mogu zadrzati manje vise ravnima na fotografiji samo do odredjenih vrijednosti sirine kuta fotografiranja, i to uz iznimno visoku cijenu izrade takvih objektiva (evo tu mozemo povuci paralelu i sa jednom pojavom koja se desava i kod konzumnih ne SLR aparata, pa i objektiva SLR aparata, koju zovemo bacvastim izoblicenjima, naime kod sirega kuta ili kod max tele vrijednosti prema rubovima fotografije ravne linije postaju lagano zakrivljene, ovaj efekat je na fotografijama nepozeljen i tretiramo ga kao manu aparata ili objektiva, a vrlo zanimljivo je da je on u biti pocetak izoblicenja koje se dodatno visestruko pojacava kod fisheye objektiva, ciji se nacin rada temelji na takvoj distorziji linija). Postoji i granica. Ako je kut fotografiranja veci od 180 stupnjeva, nemoguce je ravne linije objekta zadrzati ravnima i na fotografiji. Fisheye objektivi nasuprot gore navedenom, ne trude se odrzati ekvivalentnost prikaza ravnih linija, vec oni ravnima prikazuju samo one linije koji se nalaze u centru fokusa (dakle one linije koje prolaze centralnim osima objektiva) dok sve ostale zakrivljuje, i to proporcionalno prema rubovima fotografije. Dakle, ako se objekt nalazi, da se tako izrazim, na pola puta od centra do kraja panorame koju obuhvaca objektiv, na fotografiji ce biti prikazan u projekciji pod kutem od 45 stupnjeva (pod pretpostavkom da je sirina kuta objektiva 180 stupnjeva). Posto se u svim vrstama projekcija javlja prikrata po odredjenoj osi, tako je to i u ovome slucaju, pa u konacnici dolazi do efekta zakrivljenosti.

Samo cu usputno spomenuti da postoje razni nacini na koje se ostvaruje ovako sirok kut u fisheye objektivima, odnosno razne kompozicije optickih elemenata, koji rezultiraju razlicitim projekcijama, odnosno razlicitim nacinom ostvarivanja zakrivljenosti (ekvidistantni, ortografski, stereografski...). Tko dobro pozna kartografiju i vrste projekcija, moci ce si vrlo lako objasniti ovo sto sam napisao.

U sustini imamo dvije glavne vrste fisheye objektiva. Tzv. cropped cirkularni fisheye (obicno 8 mm) i full frame fisheye (obicno 13 - 15 mm). Dakle da bi obuhvatili cijeli horizont (360 stupnjeva) sa prvim navedenim trebali bi uslikati samo 3 fotografije, dok bi sa drugim navedenim za isto trabali okinuti 6 fotografija. Pri slikanju cijeloga horizonta sa recimo cirkularnim fisheye objektivom upotrebljavaju se posebne tehnike i oprema (radi se o stativima sa posebnim tzv. panning rotacionim glavama, koje omogucuju tocno horizontalno i vertikalno pozicioniranje aparata i objektiva u odnosu na panoramu). Koju cemo od dvije navedene vrste upotrijebiti ovisi o situaciji i zeljenome fotografskome rezultatu. Postoji i jos jedna vrlo rijetka vrsta fisheye objektiva, tzv OP verzija fisheye - a (OP - orthographic projection), dakle leca kojoj je glavna namjena da zadrzi jednaku kolicinu svjetla duz cijeloga raspona objektiva, dakle da nikada ne dodje do pada jacine osvijetljenja na rubovima fotografije (ovu manu zovemo vinjetiranje a javlja se i kod ostalih fotoaparata i objektiva). Kod OP fisheye objektiva algoritmi zakrivljanja linija nepravilniji su i kompliciraniji od algoritama zakrivljenja, kod ostalih fisheye objektiva.

Eto, manje vise je to to, mislim da detaljnije ne treba. Moje osobno misljenje je da je umjetnicka vrijednost fisheye objektiva pomalo precjenjena. Dakle onaj "nazovi" umjetnicki efekat zakrivljenosti ionako ne ovisi o fotografu vec o samoj leci, a ostale mogucnosti (prikaz detalja i perspektive pogotovo) definitivno zaostaju za klasicnim objektivima. Dakle, da se ima viska love ne bi bilo zgorega imati kojega, ali definitivno ima mnogo druge opreme, ukljucujuci i objektive, koje bi kupio puno prije nego li fisheye objektiv.

I jos samo da spomenem, da se i iz normalno uslikane fotografije da obradom u Photoshopu ili nekome drugome alatu dobiti fisheye efekat zakrivljanosti, gdje navedeni program prema unaprijed odredjenom algoritmu zakrivi linije na fotografiji i kao rezultat dobije fisheye efekat. Naravno da se radi samo o pakiranju, jer sirina kuta, koja je osnovna odlika i svrha fisheye objektiva, je u navedenomu slucaju izostala.