Još jedno, hm, sportsko pitanje

[Mystique]

+ što bi se tebi kvalificiralo za svrhu? kada to nije niti"održavanje kondicije,zarada,itd"??

[whiteboy]

Poslao: Mystique
+ što bi se tebi kvalificiralo za svrhu? kada to nije niti"održavanje kondicije,zarada,itd"??

Sve to štima! Ali popest se na planinu nije ni zdravo (studiram medicinu i znam, da ti sad ne navodim razloge), ni profitabilno - nema svrhe.

[coma_zgb]

ono sto kaze mystique zivotinja ne pada od prvod pucnja mozda je istina, ali to sigurno nije postena borba, bilo bi posteno goloruk ici na divlju svinju, ali se to niko ne usudi jer nema sanse, nego puskica pa rokaj, moze se poginuti to je istina, ali kolko je divljih svinja pobijeno na jednog lovca?!

[Sljaka]

Poslao: whiteboy
Sve to štima! Ali popest se na planinu nije ni zdravo (studiram medicinu i znam, da ti sad ne navodim razloge), ni profitabilno - nema svrhe.

Hajde ti meni, budući doktore, objasni zašto se penjati na planinu nije zdravo. Nisam upoznal ni jednog alpinista ili čak i običnog planinara koji bi imal zdravstvenih tegoba zato kaj se penje po planini. Naprotiv, znam mnoge ljude koji sa više od 60 godina hodaju po planinama i "pucaju" od zdravlja.
Samo mi to razjasni kao jednom mediocinskom laiku.

[whiteboy]

Poslao: Sljaka
Hajde ti meni, budući doktore, objasni zašto se penjati na planinu nije zdravo. Nisam upoznal ni jednog alpinista ili čak i običnog planinara koji bi imal zdravstvenih tegoba zato kaj se penje po planini. Naprotiv, znam mnoge ljude koji sa više od 60 godina hodaju po planinama i "pucaju" od zdravlja.
Samo mi to razjasni kao jednom mediocinskom laiku.

E to sam čekao! Da mi se netko javi..

Pazi problemi o kojima ću sad pisati javljaju se pri penjanju na vrlo visoke planine (dakle izbacujemo Sljeme i sl. uostalom naziv threada i spominje 'alpinizam' a ne 'sljemizam' ).

Sniženje barometarskog tlaka osnovni je uzrok svih fizioloških problema zbog hipoksije (nizak parcijalni tlak kisika) na velikim visinama. Učinci hipoksije mogu biti akutni (penjanje bez aklimatizacije) i kronični (duži boravak na visinama).
Akutni učinci hipoksije koji se počinju javljati na visinama od oko 3600 m jesu pospanost, tromost, mentalni i mišićni umor, glavobolja, mučnina i katkad euforija
Svi se ti simptomi pojačavaju na većim visinama: na visini od oko 5500 metara pojave se trzaji i konvulzije, a neaklimatizirana osoba na oko 7000 m zapada u komu.
Jedan je od najvažnijih učinaka hipoksije smanjenje mentalnih sposobnosti, što smanjuje mogućnost rasuđivanja i pamćenja i izvođenja finih motoričkih pokreta. Primjerice ako neaklimatizirana osoba (planinar koji se na brzaka popeo ili nekako dovezao - dakle bez dugih visinskih priprema - koje isto imaju svoje neg. strane o čemu ću kasnije) ostane na visini od 4500 metara jedan sat, njegova se mentalna sposobnost obično smanji na 50% normalne vrijednost, a ako na toj visini ostane 18 sati, na približno 20% normalne vrijednosti!
Također može doći do razvitka AKUTNE VISINSKE BOLESTI u manjem postotku ljudi koji se brzo uspnu na velike visine i mogu umrijeti ako im se ne daje kisik ili ako se ne spuste na manju visinu. Bolest počinje nekoliko sati nakon uspinjanja i često se pojavljuju ova dva stanja:
1. Akutni moždani edem: posljedica lokalne vazodilatacije moždanih žila zbog hipoksije. Dilatacija arteriola povisuje kapilarni tlak, pa stoga tekućina izlazi u moždano tkivo. Mož. edem može uzrokovati tešku dezorijentaciju i druge učinke poremećene funkcije mozga.
2. Akutni plućni edem: hipoksija uzrokuje snažnu konstrikciju plućnih arteriola, koja je nejednaka u određenim djelovima pluća pa dolazi do preusmjeravanja krvotoka u djelove koji nisu zahvaćeni i u kojima zato raste kapilarni tlak te nastaje lokalni edem. Proces se širi i dovodi do teške plućne disfunkcije koja može biti i smrtonosna. Davanjem kisika pacijent se oporavlja kroz nekoliko sati.
U nekih je ljudi reaktivnost plućnih žila ekstremno velika (mnogostruko od uobičajene) i popnu li se takvi ljudi na visine osobito su skloni razvitku akutnog plućnog edema.

Međutim ako zdrava osoba ostane na visini danima (tjednima, godinama - kao starosjedioci u peruanskim Andama), postupno se aklimatizira na nizak parcijalni tlak kisika, pa on organizmu manje šteti, što čovjeku omogućuje da obavlja rad bez učinka hipoksije. Nemojte odmah misliti da je ta aklimatizcija dobra i zdrava stvar (pogotovo za planinare koji NE žive na planini nego se misle i spustit nazad u dolinu) - o tome ću malo kasnije a sad da objasnim što ona znači. Osnovni načini aklimatzacije na visinu su:
1. veliko povećanje plućne ventilacije
2. povećanje broja eritrocita
3. povećanje difuzijskog kapaciteta pluća
4. povećanje prožiljenosti tkiva
5. povećanje sposobnosti stanica da iskorištavaju kisik unatoč niskom P kisika
Da bi stekli predođbu o važnosti aklimatizacije na rad pogledajte ove podatke. Radna sposobnost, izražena u postotcima normalne vrijednosti, u neaklimatizirana, odnosno aklimatizirana čovjeka na 5000 m iznosi:
- neaklimatiziran: 50%
- aklimatiziran tjekom 2 mjeseca: 68%
- starosjedilac koji živi od rođenja na 4000 m a radi na 5000 m (istraživano na stanovnicima Anda koji rade u rudnicima na 5000 m): 87%
Dakle prirodno aklimatizirani starosjedilac može čak i na toj visini postići dnevni radni učinak gotovo jednak onome što ga postiže zdrava osoba na razini mora, ali nikad 100% učinak.

A sad nešto o negativnim crtama aklimatizacije u osoba koje ne žive na visinama.
Čovjek koji predugo ostane na visini ponekad oboli od KRONIČNE VISINSKE BOLESTI u kojoj dominiraju sljedeći znaci:
1. poveća se količina eritrocita i hematokrita (to je dio krvi koji sadrži samo stanice bez plazme)
2. povisi se tlak u plućnoj arteriji
3. desna se polovica srca (tako se kaže za desnu pretklijetku i klijetku) veoma poveća
4. periferni se arterijski tlak počne snižavati
5. nastaje zastojno zatajenje srca
6. ako se čovjek ne spusti na niže visine često umire
Uzrok je tih zbivanja trojak:
Prvo, broj eritrocita se toliko poveća da se višestruko poveća viskoznost krvi zbog čega se smanjuje protok krvi i oksigenacija tkiva. (Inače erit. se povećavaju jer su oni prenosioci kisika pa da bi više kisika se moglo iz zraka vezati u krv - ali rade u najboljoj volji upravo suprotno - mali paradoks). Gušča krv također predisponira razvitku tromboembolije (krvnog ugruška koji može začepiti krvnu žilu i dovesti od infarkta srca, pluća, mozga ili ostalihorgana).
Drugo, zbog hipoksije dolazi do kontrikcije (sužavanja) plućnih arteriola te se plućni art. tlek povisi zbog čega je desno srce (med. izraz za d. klijetku i pretklijetku) dodatno opterečeno i počne zatajivati.
Treće, spazam plućnih arteriola skreće krv u nealveolarne plućne žile, čime se poveća protok kroz plućni šant, gdje se krv ne oksigenira, što dodatno pogoršava stanje.
Nakon spuštanja na manje visine većina se ljudi oporavi za nekoliko dana ili tjedana.
Uglavnom, nije baš zdravo, pogotovo pravo planinarenje u alpe i na velike visine. A ni na niske nije zdravo jer možeš pasti.

Nadam se da sam vam bar malo uspio približiti probleme koji se javljaju na visinama i objasniti sve med. pojmove za koje sam mislio da ih ne znate. Ako ima još koji pojam koji sam ja automatski spomenuo a vama nije jasan molim da mi kažete i ja ću ga objasniti. Također se nadam da ovo nije preopširno (ja sam pokušao maksimalno skratiti ovo veliko područje medicinske fiziologije). Ispričavam se zbog možebitnih tipfelera jer dosta je teksta i neda mi ga se provjeravati..
Eto potrudio sam se objasniti a ako Sljaka imaš dodatnih pitanja samo pitaj..

P.S. ovo sam sve sam napisao i nije nikakav copy/paste. Za izvor podataka sam koristio 'Medicinsku fiziolgiju' od Guyton i Hall (9. izdanje) pa tamo možete naći još podataka o fiziološkim prblemima na visinama.

[dmi]

@vb - svaka čast ovo je najduži threat na forumu (za informaciju uporabio je 6792 znakova od mogučih 10000).
Zar zbilja misliš da će to netko pročitati...
Usput po toj logici (gledano s aspekta medicine) kad čovjek padne u arest iliti zamre ako ga kresneš strujom ti negativno djeluješ na njegov sustav (tjeraš mu srce u ponovni rad) te samim tim mu štetiš...
Npr. najbolje je "izvalit'" se pred TV-om i uživat' u utakmici ali i ona djeluje negativno na moj organizam pa sam u nedoumici...

[Mystique]

Poslao: coma_zgb
ono sto kaze mystique zivotinja ne pada od prvod pucnja mozda je istina, ali to sigurno nije postena borba, bilo bi posteno goloruk ici na divlju svinju, ali se to niko ne usudi jer nema sanse, nego puskica pa rokaj, moze se poginuti to je istina, ali kolko je divljih svinja pobijeno na jednog lovca?!

Po pravilima 10-20 godišnje na lovačko društvo od oko 100-ak članova(tu se ne radi o krivolovu).Znači niti jedna za svakoga.Da imaš pravo ovo što se tiče puške,ali ovo je opet tema o alpinizmu pa da se ne zabijem sada u to,nastavak ako bude neki prikladniji thread.

[dmi]

Ako pitate bilo kojeg lovca (kad je več riječ o tome) nije ni to lak sport jer da bi postao punopravni član tj. lovac moraš proći period "lajarine" tj. tjeraš životinje k' punokrvnim lovcima, održavaš lovišta, brineš o podmlatku i puno inih stvari o kojima se niti ne priča...

[coma_zgb]

kada vidim koji su tipovi sa trbusinama lovci, vjerujem da oni nisu nista trebali proci!

[Mystique]

Poslao: coma_zgb
kada vidim koji su tipovi sa trbusinama lovci, vjerujem da oni nisu nista trebali proci!

Oni koje se zbilja može smatrati lovcima žrtve su predrasuda upravo zbog takvih tipova.To su ljudi kojima je dosadno doma,žena ih gnjavi a dečki luduju u nedjelju prijepodne negdje po šumi-di ćeš bolje.Ali,ne govorimo o takvima.
@dmi-skroz točno!

[dmi]

Oooo, wb je tu sad bu bilo drvlja i kamenja...

[whiteboy]

Poslao: dmi
@vb - svaka čast ovo je najduži threat na forumu (za informaciju uporabio je 6792 znakova od mogučih 10000).
Zar zbilja misliš da će to netko pročitati...

Hvala!
No iskreno se nadam da će ga bar Sljaka koji je i postavio pitanje pročitati skroz... bio bi red jer sam se stvarno natipkao za taj odgovor... a pokušao sam pisati što je više moguće razumljivo i medicinskim laicima. No još jednom napominjem da se ti med. problemi javljaju stvarno pri alpinizmu, dok bi ljudima od 60 godina koje Sljaka spominje i ja preporučio šetuckanje po dobro utabanim stazicama Sljemena.. (po mogućnosti gdje nema korjenja (ni drvlja ni kamenja dmi ) koji vire iz zemlje da se ne bi popiknuli i nekaj slomili )
...ali ne alpinizam...

[dmi]

Ja naprimjer znam jednog "starčića" koji ti svaki dan pretrči cca. 35 - 40 km a ima "samo" 92 godine (stari maratonac - rekreativac)...

p.s. jest' da ga nisam vidio par mjeseci pa...

[Sljaka]

@whiteboy -Prvo, svaka čast na trudu.
Drugo, sve to stoji ali promašil si temu. Da razjasnimo neke pojmove. Alpinizam nije penjanje na visoke planine ( više od 2000 m ), nego je alpinizam penjanje po stijenama koje mogu biti na relativno niskim nadmorskim visinama, npr. stijena Anića kuka u Velikoj paklenici. U Hrvatskoj ne postoji planina viša od 1831m , pa je besmisleno pričati o visinskoj bolesti. Alpinizam i planinarstvo povezani su toliko kaj se odvijaju na istim prostorima ( u planinama ) a sama tehnika uspona i oprema alpinista i planinara potpuno se razlikuje, kao i putevi kojima se kreću po toj istoj planini. Ovdje ne treba radit grešku i sortirati ljude na jedne ili druge.

[whiteboy]

No ja sam pisao o pravom obaranju vrhunaca - alpinizmu u alpama od kud alpinizmu kao sportu i ime, dakle o npr. osvajanju Mt. Everesta koji je na nekih 8888 m i to sam napomenuo i kad sam napisao da nije zdravo na to sam upravo mislio. Tako da mislim da nisam promašio temu... (ne može to tako nakon toliko truda ). Eto sad bar znate da ta vrsta alpinizma nije zdrava.

Stoji da je zdravo šetuckanje 60-godišnjaka po dobro utabanim stazicama naših planina na friškom zraku sa lijepo izrezbarenim štapom i gojzericama (dakle planinarenje, ne alpinizam), ali njima ne bi baš preporučio da se veru po stijenama pomoću konopa i klinova koliko god da su te stijene niske..