kupujem laptop...

[Celikkk]

Trebam pomoc, Trazim neki laptop slican ovom... sta vi mislite ?? ili mozda da kupim neki drugi ... nemam pojma sta cu

samo da kezem da necu 17" monitor.

[gog]

Možda nitko nema kaj pametno za napisati? Uzmi neki časopis sa recenzijama, prošnjofaj malo po internetu i ubodi laptop...

[Gruntovčan]

loool lik se dopisuej sam sa sobom
samo gledaj da ima sto vecu mogucnost povezivanja s dr uredajima , mislim da bi ti to moglo zatrebat .

enđoj

[Celikkk]

mislis bluetoot i irda ?

[Hrc]

Upravo to + wireless kartica po mogućnosti.

Reci što ćeš raditi na njemu i koliki je budžet

[Celikkk]

paaa... gledat cu filmove ,igrat neke igre, slusat muziku, raditi sta stignem ...
a budzet je 7000 kn

[Hrc]

Dobro da si povećao svotu jer za 7k nebi otišao dalje od integrirane grafulje

[Rvs_Gamer]

ako vec nisi kupio imas nesto bolje,mislim ono je ipak celeron link

[Hrc]

Ipak si je kupio nešto bolje

http://cafe.mobil.hr/showthread.php?t=13094

[Rvs_Gamer]

istina ,ali za onu cijenu od 6.500 kna mislim da je onaj najbolji,jos sam dodas oko 500 kna da ti dodaju 512 ddra

[Car]

Uzmi od končara ja mislim da se zove niko končar.

[Hrc]

Ma kakvi Končar. To nisu ni njihovi laptopi, nabave ih negdje i nalijepe svoje ime na njih. Pouzdani brandovi su: IBM, Toshiba, Sony, Fujitsu Siemens, HP Compaq, Asus, Acer, Dell

[RAUL]

A da probas na www.raj.hr neki od Gericomovih modela???

[Hrc]

Gericom nisam naveo Ali naravno da je moguće da nekome Gericom radi bolje od, recimo, Toshibe... Ali to uglavnom nije slučaj...

Sony i Toshiba imaju definitivno najbolje ekrane (X-black i trubrite tehnologija)

BTW Raj sad stvarno ima veliki izbor laptopa svih brandova... Prije su se fokusirali samo na Gericom

[Car]

Jeli netko zna nesto vise o grafickoj koja ide u laptopove, a zove se ATI Radeon 9700 mobile

[Hrc]

Znam ja. To ti je overclockana 9600 koja je prilagođena laptopima. Još uvijek daje dobre performanse, ali to opet puno ovisi o njenoj memoriji

[Tommek]

Evo par savjeta za kupnju laptopa:

Sve je više popularno i zanimljivo kupovati nešto prijenosno. Nekima je to uvjetovano poslom, nekima zabavom, a nekima je to samo način da se pokaže. Što god je razlog, valja razmisliti o tome što se kupuje. Svaki model ima svoju namjenu i glupo je kupovati prema cijeni i opisu koji se za njega može naći.

Često postoje nesporazumi o tome da li je ispravan naziv laptop ili notebook. Ispravna su oba naziva. Bilo bi dobro da i naši prodavači to znaju i napišu u svoje cjenike, ali to je vrlo rijetko ili nikada. Laptop je uobičajen naziv za prijenosna računala koji su nadomjesci za desktop računala i kako ime kaže drže se na koljenima. I u trenutku ovog pisanja, moj je stroj u takvom položaju (iako je notebook). Notebook je namijenjen za prenošenje, kao nužno zlo i koristi se umjesto rokovnika. Postoji i još jedna podvrsta notebooka koji se zove Tiny. Razlike između laptopa i notebooka su sve manje jer proizvođači uspijevaju napraviti vrlo tanke i lagane laptope. Tako da je i kod njih faktor prenosivost sve veći i veći.

Laptop računala moraju, kao desktop zamjena, imati sve mogućnosti kao i desktop i sličnu brzinu. Da bi to postigli, proizvođači mu ugrađuju sve portove i diskove kao i na desktopu. Tako i moderni laptopovi imaju serial port, floppy disk, a ponekad i PS2. Uvijek imaju i dva PCMCI porta za dodatna proširenja. Njihove komponente su uglavnom smanjene verzije desktop procesora, grafičkih kartica, audio kartica i modema. Takav odabir komponenti dovodi do povećanja mase uređaja ali i veće potrošnje baterije. Laptop računala su više ovisna o vanjskom napajanju te kao takva nisu pretjerano individualna. Njihova masa je preko 3 kg.

Notebook računala služe za terenski rad i moraju zadovoljiti zahtjeve terena. Moraju biti lagana za prenošenje, imati dovoljno mogućnosti proširivanja, malo trošiti bateriju, a ipak imati dovoljno snage za pristojan rad. Tako ćemo rijetko naći sve portove koje nalazimo na desktop računalima. Vrlo često "stradaju" serial port, PS2, floppy i jedan PCMCI. S druge strane baterija im traje prilično dugo a snaga računala ipak nije dovedena u pitanje. Njegove posebno optimizirane komponente mu to omogućuju. Njihova masa je do 3 kg

Tiny modeli su posebna priča. Koliko god malen i lagan notebook bio, nakon nekog vremena rame jadnog korisnika strada. Nije ugodan osjećaj nositi ga na ramenu cijeli dan. Zato postoje ti ultra tanki modeli prijenosnika. Oni su lagani, tanki, lijepi, s baterijom koja traje i traje ali nemaju pretjeranu snagu i proširivost. Od portova je tu obično neki USB i mrežna kartica. CD uređaji i ostali diskovni sustavi su obično eksterni. Uz neke ih dobijete u paketu ali s njima nisu više tako tanki i lagani. U njih se ugrađuju komponente starije generacije i snaga takvog računala vrlo ozbiljno dolazi u pitanje. To starije generacije valja uzeti s rezervom. Koji manager s potrebama Worda, Excela i Outlooka može reći da 833 Pentium 3 sa 128 Mb radne memorije i Windows 98 nije dovoljno jak. A stroj mu je lakši od rokovnika koji je do jučer nosio na sastanke samo što nema škrabulija koje ni sam nije mogao pročitati. Jedina je kvaka što i ekran "strada". Veličine je 12.1'' Njihova masa je ispod 2 kg.

Postoje i modeli koji uopće nemaju bateriju nego su ovisni o vanjskom izvoru. Glupo? Prijenosnici 90% vremena rade na vanjskom izvoru energije.

O komponentama

Bez obzira na naziv komponente koje se ugrađuju u prijenosna računala, morate biti svjesni da to nisu one iste komponente iz desktop računala. Nije im potrošnja struje ni veličina ista. Ali nije im niti snaga ista. Benchmark testovi pokazuju zgodne stvari ali tko im treba vjerovati? Vjerodostojnost tih testova je samo između komponenti za prijenosnike.

Procesori

Divna tema za raspravu su procesori. Ne toliko zbog toga što su zanimljivi nego zbog glupih priča koje kruže oko njihove snage. I na polju prijenosnih računala se vodi mali rat u brzini procesora.

AMD za tu bitku ima Duron, AthlonXP i AthlonXP Barton. Svi su procesori poznati i iz desktop izdanja osim što su optimizirani za prijenosnike. Manje se griju, manje struje troše ali su i sporiji. Ne znam kolika je stvarna brzina na Mobile Bartonu kod desktopa ali testovima se ne treba vjerovati. Lijepe brojke koje se pojavljuju kod paljenja, nisu nešto što treba uzimati k srcu. Struktura samog procesora je drugačija. Ima sabirnicu 266 i ne može mi nitko reći da je to jednaka brzina onom koji ima 333. Manja temperatura je veliki plus ali overclock mu i nije tako moćan. I ja sam na svom Bartonu dobio 11x225 sa Corsair Extreme memorijom (by Mitzek). No, da je moćan proc za prijenosnika ne treba sumnjati.

Svi se AMD modeli ugrađuju u laptop računala jer nisu još uvijek razvili tehnologiju koja će im omogućavati manju potrošnju struje i manje grijanje. Osobno ga ne bi kupio jer vrlo dobro zagrijavaju koljena a baterije teško to podnose. Zanimljivi su za igrače.

Intel ima dugu tradiciju proizvodnje procesora za prijenosnike. I još je puno modela na tržištu. Drži uvjerljiv primat u prodaji i to će još neko vrijeme tako biti dok ih konkurencija ne sustigne.

Najstariji modeli su Pentium 3 ii Celeron 3. Ti se modeli ugrađuju u Tiny modele prijenosnika. Ne treba govoriti koliko su to dobri procesori kod desktop verzija a isto tako su dobri i kod prijenosnih. Moćna komponenta, zanemarivo grijanje i dug rad baterije. Svakako pravi izbor za manje zahtjevne korisnike.

Pentium 4 i Celeron 4 su kvazi prijenosni procesori. U stvari su to obični desktop iz boljih serija. Ugrađuju se u laptope ali nemaju tu brzinu kao pravi. Jako se griju i svakako su procesori koje treba izbjegavati. Nema od njih neke sreće. Na žalost, ljudi često padnu na brojke i kupuju ih u jeftinim konfiguracijama.

Pentium 4M je pravi procesor za laptop. Danas ima modela i do 3 GHz. Takav argument teško da tko može pobiti. Malo veća potrošnja i vrlo malo veće grijanje neće smetati onima kojima treba istinska snaga.

Centrino je priča za sebe. Da bi prijenosnik dobio naziv Centrino, mora imati osim odgovarajućeg procesora i odgovarajući chipset i wireless mrežnu karticu. Ovo potonje neki proizvođači izbjegavaju zbog plaćanja licenci a na kraju plate manjom prodajom. Sve je manje takvih. Upravo je ta wireless kartica najslabiji dio sustava. Nešto su u Intelu promijenili kada su počeli isporučivati Philips chipove ali ne bitno. No ono bitno je sam procesor. Naizgled je to prilično slab primjerak sa 1.4 do 1.7 GHz. No, on ima i 1 Mb L2 memorije, jako malu potrošnju, malo zagrijavanje i veliku brzinu. Model 1.5 je jednako brz ili brži od Pentium 4M procsora na 2.4 GHz. Osobno sam to izmjerio. Sve u svemu izuzetan procesor za notebookove. Sada u oni jednako brzi kao i laptopovi ali baterija traje i traje. Tko bi mu odolio? Samo igrači!?

Speedstep (speeddrek) tehnologija daje mogućnost da procesor radi na manjem taktu kada nije priključen na vanjski izvor energije. Bullshit. To ne radi dobro (kod većine) i potreban vam je program SpeedSwitchXP da to kontrolira kako treba. Tada je sve OK.

Grafičke kartice

Postoje tri velika igrača na tržištu. O Intelu se nema što reći. Oni nikada nisu znali napraviti dobru karticu pa tako ni sada. To je kartica koja se ugrađuje u jeftine modele prijenosnika i nema snagu sa nešto veliko.

nVidia je relativno nova na tom području. Kako su radili dobre grafičke kartice za desktop, tako su se bacili i na prijenosnike. I nastavili su proizvoditi dobro. Njihove kartice ne zaostaju za ATI-jevim. Problem im je veće grijanje i veća potrošnja struje.

ATI je apsolutni vladar tog područja. Modeli su nazivom jednaki onima iz desktopa ali malo zaostaju u brojkama. Ipak je teže napraviti dobar GPU za prijenosnika. Svakako su prvi izbor za bilo koga.

Koju god grafičku da kupite, nemojte misliti da je to ekvivalent desktopu. Daleko su sporije. Zato troše manje struje i manje se griju. Treba pripaziti i na memoriju. Shared memorija nije baš ono što netko želi u svom stroju. Ovdje je to vrlo čest slučaj. Tako stradaju oni koji ne paze ili ne znaju. Takvi su modeli, dakle, on-board, što jednako loše kao i kod desktopa.

Hard diskovi

Opet nešto značajno smanjeno. No hardovi su interesantni zato jer se mogu zamijeniti. Svi su unificirani i imaju dimenziju 2.5''. Kod laptopa su malo skriveni a kod notebooka postoji ladica koja se vrlo lako vadi. No, to nije pravilo. Vladari proizvodnje su Toshiba i IBM. Ostali samo kaskaju. Brzine diskova su daleko manje nego kod desktopa je im je brzina vrtnje obično 4200 o/min. Postoje i modeli sa 5400 ali ih nema u prvoj ugradnji (ili vrlo rijetko). Cashe je isto tako važan. Mnogi ugrađuju 512 kb. Bolji modeli imaju i 2 Mb, a posebno ima za kupiti i od 8 Mb samo su dosta skupi. I opet je priča da disk jednakih karakteristika neće biti jednako brz. Prijenosni disk je otporniji na trešnju, udarce, vibracije, manje troši struje, manje se grije i, k vragu, sporiji je.

Za entuzijaste, taj se disk može spojiti (iz bilo kojeg razloga) u desktop stroj uz pomoć posebnog kabla kojeg sam ja kupio za 30 kn. Može se kupiti i eksterna ladica USB2 koja ne treba napajanje (dakle troši do 500 mA). Veliki disk se može spojiti na USB2, firewire ili PCMCI (potrebna posebna kartica). Mora imati posebno napajanje i ne može se s njega bootati. Brzina je veća na PCMCI nego na ostalim rješenjima. Vrlo korisno, a ja sam spojio i DVD-RW. I radi normalno. Sve u svemu, mjesta za igranje koliko ti srce zaželi.

[Tommek]

Baterija

Nema danas smisla kupovati NiCd bateriju kada postoje Li-ion. Razloge ne treba niti nabrajati. Svi su to već naučili na mobitelima. Vijek trajanja će ovisiti o ugrađenim komponentama unutar stroja.

Kada je na vanjskom izvoru napajanja, baterija MORA biti uključena jer to spašava stroj od pregaranja. Radi se o efektu kondenzatora. ne bi htio ući u detalje jer ima se o tome još jedan ovakav tekst napisati.

Miš

Tijekom svih ovih godina pojavilo se cijelo čudo raznih rješenja. Moj apsolutni favorit je trackball ugrađen na Toshiba 386. Bio je sa strane. Posebno se uključivao i divno ležao u ruci. Šteta što to nitko nije preuzeo i nastavio ugrađivati. CAD manijaci bi lijevu ruku dali za to rješenje. Potom su taj trackball postavili (neki Compaq) na mjesto današnjeg toucpada. Nije bilo loše ali niti dobro.

Touchpad je sigurno najrašireniji oblik mučenja sa kursorom. Malo se stvar popravila sa driverima koji daju mogućnost scrolanja i na onim modelima kojima nije predviđena ta opcija ali je to i dalje samo mučenje.

Point (nešto) je najgluplja ideja u vožnji kursora po ekranu. To je ona zelena ili crvena točkica na tipkovnici, negdje između g, h i b. Takvo stupidno rješenje još nisam vidio. Nemoguće kontrolirati, preciznost nikakva i nema mogućnosti tapa. To je IBM-ova ZAŠTIĆENA umotvorina. Koristi se u svim prilikama a isto tako je u svim prilikama treba izbjegavati. IBM ponekad ugrađuje i touchpad pa je to donekle bolje. Iskreno žalim one koji imaju to na svojem stroju.

Što god odabrali od ovih rješenja, garantiram apsolutno uživanje u mučenju. Odmah kupite mali miš jer će vam biti uključen više nego isključen. Obratite pažnju na to da se optički miš može voziti po svakojakim podlogama dok onaj s kuglicom daleko manje struje troši. Malo za razmišljanje. Osim toga, ne postoji mali optikaner koji je toliko dobar kao moj mali TEAC sa kuglicom. Preciznost je daleko bolja.

Ekran

Što se tu ima pametno napisati? Svi znaju što su mrtvi pikseli, garancija, kut gledanja, vrijeme odziva, kontrast i sl. Isto je kao i kod običnih TFT-a. Rezolucija je ono na što ljudi malo paze. Rezolucija 1024x768 nije baš neka fora. Sada je najpametnije uzeti nešto što ima 1400x1050. Veličina mora biti 15' ili 15'4 kod Wide ekrana. Wide ekran nije za svakoga. Čini se zgodno da se ima takav ekran ali je i stroj veći i teži. Ne može niti svaka torba primiti takvog ljepotana. Meni je trebao i ja ga imam ali kada ne bi imao takav zahtjev, odmah bi kupio običan. I vožnja kursora se razlikuje. U većini poslova je bolji običan ekran. Ali kada Excel razvalim preko wide ekrana, to je nešto stvarno lijepo. Jedino što rijetko radim u Excelu na notebooku, češće za to koristim desktop.

Optika

Sporo, sporo, sporo, Osobito ako se zeznete i ne kupite nešto što je Toshiba napravila. Oni jedini rade nešto kako treba. Ostalo nije vrijedno spomena.

Tipkovnica

Ne zanima vas? Pitati ću vas nakon mjesec dana. Vrlo je važno imati nešto na čemu se može normalno pisati. Ne postoji uvijek prava tipkovnica za priključiti.

Kučište

Osim estetskog doživljaja, važna je kompaktnost kućišta. Na tom je području Compaq vladar. Nema klimanja, krckanja, odvajanja, lupanja i sl. Oni stvarno rade savršena kućišta. S takvim je dojam da je stroj daleko lakši nego što u stvari jest.

Proizvođači

Ne treba uvjeravati ljude da je Gericom loš jer nitko u to ne vjeruje. Treba pratiti ove upute pa će ljudi sami doći do tog zaključka. Nije on jeftiniji bez razloga. HP Compaq nije najbolji nego je Best Buy. Toshiba je odlična ali ima loše ekrane za srednju klasu. IBM je kralj i kraljevski preskup.

Za kraj

Prijenosna računala nisu za igre. Svako desktop rješenje je bolje. Ne kupovati ga samo za igranje. Zamjena dijelova je nemoguća (ono što je moguće je skupo). Za iste novce kupite odličan mali PC za LAN Party koji je jednostavno prenosi.

Prijenosno računalo je previše skupo ako ne znate što s njime raditi. Mora imati funkciju osim pokazivanja.

Prijenosno računalo je teško jer 3 kg nije lako nositi po cijele dane. Otpadne rame. Provjereno i na zdravim ljudima.

Hrvatski nazivi su radi lakšeg snalaženja. Prijenosno računalo je i laptop i notebook i tiny.

Želite li još nešto znati o tome, slobodno pitajte. Samo nemojte pitati koji da kupim. Povesti će se pravi rat o tome.

Ne želim raspravljati o brzini mobile AMD-a. Rekoh svoje mišljenje kao i vi svi ostali.

c/p s pcexperta

[Bimbi]

Mogao bi mod, ako ovih par zadnjih postova, ocjenjuje kao nekome potencijalno korisne, odvojiti u drugu temu i naciniti ju sticky, da se lakse dodje do ovih savjeta i da busu pregledniji! Samo prijedlog!

[Tommek]

Evo stavil bum par threadova u vezi kupnje računala pa moilim admine da stave kao sticky