Par pametnih savjeta ili kako odabrati "pravi" digitalni fotoaparat
KAKO ODABRATI „PRAVI DIGITALNI“ FOTOAPARAT
Izbor digitalnog fotoaparata i nije tako lak kako bi se na prvi pogled moglo pomisliti. Svi aparati su popraćeni literaturom koja podrobno objašnjava njihove karakteristike. No da li se vi u toj džungli termina možete snaći. Kada ste pomislili da ste naučili neke od termina koji se koriste u opisima kamera, pojave se novi i opisuju iste stvari ali na malo drugačiji način - ah ta trgovina. Pored navedenoga, gomila proizvodjaca, vas bombardira gomilom modela u cijim se specifikacijama iste stvari objasnjavaju na razlicit nacin uz upotrebu razlicitih termina...
Kao što primjećujete opet ste na početku. To je bio i glavni razlog za nastajanje ovog članka koji bi vam trebao pomoći u donošenju odluke koju i kakvu digitalnu kameru kupiti.
Što se tvoje dvojbe oko aparata tiče, ako uopće imaš dvojbu oko toga, nisi jedini. Svatko tko se odluči na kupnju novoga digitalca (bilo da se i prije koristio digitalnim aparatima ili da je koristio analogne) nije pred lakim zadatkom. Ponuda aparata i proizvođača na tržištu je velika pa je time i odluka teža, pogotovo zato što svaki od proizvođača ima i gomilu modela. Aparat treba izabrati prema svojim potrebama i pri tome ne pretjerivati i ne zavaravati se oko iskorištenja samih mogućnosti aparata. Ako sklonost fotografiji nije prevelika i ako će se većina slika upotrebljavati za kreiranje obiteljskih ili inih albuma, manjih formata fotografija, izbor bi trebao pasti na konzumnu klasu digitalnih fotoaparata koji pokušavaju balansirati između performansi i izgleda, dakle, kompaktnosti samih aparata. To je moguće do neke mjere, ali za navedene potrebe i sasvim dovoljno.
ŠTO KUPITI I ZAŠTO ?
Kada ste sastavljali listu želja, što bi vaša kamera morala imati i moći, sigurno ste primijetili da sa svakim novim katalogom vaše "potrebe" rastu. To je normalna reakcija na mnoštvo funkcija i mogućnosti koje kamere posjeduju. No postavlja se pitanje što vam od svega treba, jer kada imate kameru koja može raditi "sve" onda imate i problem ovladavanja njenim funkcijama koje su više nego mnogobrojne.
Kada odgovorite na pitanje za što vam je potrebna kamera, što će te snimati i kako će te koristiti snimljeni materijal riješili ste i dilemu o vrsti kamere koju kupujete.
Kako?
Ako koristite kameru za snimanje u automatskom režimu rada jer niste foto-freak nego samo želite snimiti dobre fotografije bez mentalne gimnastike onda svoju pažnju posvetite samo rezoluciji i objektivu te prenosivosti ( tj. veličini kamere). Ako pak spadate u kategoriju onih fotografa koji žele sami utjecati na konačan rezultat snimanja nema vam druge nego podrobno proučiti tehničke karakteristike svake od kamera.
Krenimo sada od kamera koje će se koristiti prvenstveno za snimanje "svakodnevnih" scena i u nekakvim, nazovimo to normalnim uvjetima.
U tu kategoriju spada najveću broj kamera. Sve digitalne kamere imaju mogućnost snimanja u automatskom modu. Ako kameru namjestite na "automatski" način rada nećete imati potrebu za prelistavanjem tehničkih priručnika. Zadovoljiti će te najveći dio svojih potreba i imati će te u većini slučajeva rezultate koji su u potpunosti korektni. Dakle ako vec unaprijed znate da cete na ovaj naci koristiti vas digitalac, uistinu nema smisla da traziti neki koji ce vam omogucavati gro manuelnih postavki, kada niti znate sto znace, niti kako ih koristiti, a niti imate volje i interesa to naucit, i za njega izdvojiti tisucu ili par tisuca kuna vise.
Možda postavljate pitanje zašto uopće kupiti kameru koja ima puno više mogućnosti od prosječno potrebnih. Odgovor leži u činjenici da je razlika u cijeni ( govorimo o kompakt kamerama) minimalna, a daje vam mogućnost da paralelno sa razvojem vašeg znanja o fotografiji možete koristiti napredne tehnike i tako pustiti svoju kreativnost da vas vodi (naime cesto sam sreo slucajeve ljudi koji su za fotografiju bili potpune neznalice, kupili svoj prvi digitalac, i od onda su njihovi apetiti za stjecanje fotografskoga znanja i koristenje stecenoga znanja u praksi, rasli vrlo brzo, tako da su ubrzo pozalili sto nisu izdvojili 100 njak ili 200 njak eura vise u startu za svoj digitalac).
Slijedeće što nas zanima je da li kupiti najnoviju kameru u određenoj kategoriji ili kupiti "za koplje" lošiju. Znajte da kada se odlučite za neku od kamera sigurno je u pripremi već nova i još boja sa još više mogućnosti. Tu dolazimo u istu situaciju u kojoj je PC tehnika. Svaki model koji kupimo slijedećeg dana je već "star" (čitaj - postoji noviji i još tehnički savršeniji). Kod ovakve situacije često se javlja pitanje da li kupiti danas ili još malo pričekati pa onda sutra kupiti noviji model boljih karakteristika. Ako pogledamo dvije rečenice u natrag odgovor se nameće sam od sebe - treba kupiti kameru, koja zadovoljava vaše potrebe i ne radi financijski udar na vaše kućne financije - i to DANAS, jer onu "najnoviju" mozete cekati do kraja svijeta.
Kada kupujemo digitalnu kameru postoji nekoliko elemenata na koje treba obratiti pažnju, a koji će nam pomoći u odluci koja je kamera naš izbor. Ti elementi su slijedeći:
Dimenzije kamere
Objektiv kamere
Rezolucija kamere
Memorija za skladištenje fotografija
Spajanje na kompjuter i prateći software
U sljedecem postu detaljnije o navedenim elementima (TEMA JE PODJELJENA U TRI POSTA ZBOG SVOJE DULJINE, NAIME DULJINA POSTA OGRANICENA JE NA 10 000 ZNAKOVA)!
Kako odabrati "pravi" digitalni fotoaparat - drugi dio
(NASTAVAK)
DIMENZIJE KAMERE
Digitalne kamere postoje u veličinama od malih lakih i lako zagubljivih, pa sve do kamera za koje vam je potreban mali pomoćnik za nošene. No što je tu u stvari bitno? Cijeli odgovor leži u tome gdje i zašto će se upotrebljavati digitalna kamera. Ako je želite uvijek nositi sa sobom onda je jedan od bitnijih detalja upravo njezina težina i veličina. Upravo na takovu vrstu aparata danas se vecina odlucuje, dakle na male, lako prenosive i u dzepu kosulje, gotovo neprimjetne aparate. Takvi aparati, osim sto su malih dimenzija i tezine, cesto su i estetski na vrlo visokoj razini, dakle mogu posluziti i kao modni detalj (citaj "dodatak sminki, novom pomodnom privjesku za kljuceve...") jer su vrlo cesto nacinjeni u potpunosti iz aluminija sa poliranim ili kromiranim dijelovima. U zadnje vrijeme sve je vise modela koje proizvodjaci foto opreme rade u suradnji sa poznatim i uglednim pretnerima (npr. HP Williams, Olympus Ferrari...). Ovi posljednji su "porez na budale" i svakako bi ih trebalo izbjeci, jer za iste performanse koje mozete dobiti u klasicnom modelu, u ovim ekskluzivnim edicijama, zbog druge boje i loga, placate nemalih par tisuca kuna razlike! Ako pak snimate povremeno i to ne uvijek daleko od kuće onda težina i ne igra neku previše veliku ulogu. Kada se odlučite za malu i lako prenosivu kameru imajte na umu da što je kamera manja u njoj ima i manje mjesta za sadržaj( čitaj tehniku). U takvoj situaciji obično prvo "strada" objektiv. Ultra kompaktne kamere većinom imaju jako limitiran zum ili ga uopće nemaju. Zato je opet na dijelu "zlatna sredina". Proizvođači kamera to jako dobro znaju pa zato postoji veliki raspon kamera koje su male i lagane, a po svojim karakteristikama ne zaostaju puno za većim i puno težim primjercima. Također su skoro sve kamere ergonomski izvedene tako da bez velikih akrobacija možete lagano baratati kamerom, a da ne osjetite umor nakon dužeg rada.
Kao zaključak - ako ste povremeni korisnik digitalne kamere neka bude mala i funkcionalna, a ako ste bliži profesionalnoj ekipi onda ionako na prvo mjesto dolaze mogućnosti, a ne estetika.
Vjecna je dvojba koliko se danas, a u skladu sa zahtjevima koje prosjecni korisnik postavlja pred svoj aparat, uopce i isplati ulagati u SLR klasu, kada sa visestruko manjim, laksim i jeftinijim aparatom mozete dobiti vrlo slicne rezultate. Naravno, pri tome ne pokusavam usporedjivati performanse i kvalitetu SLR aparata sa kompaktnima, takva usporedba bila bi neumjesna, vec samo skrecem paznju na cinjenicu da sa jednim super zoom aparatom (npr. Olympusom C7xxx serije ili Minoltom Zxx serije ili Sony jem DSC717 ili DSC828), koje teze do 800g, mozete, za amaterske zahtjeve, dobiti slicne rezultate, za cije bi ostvarenje sa SLR aparatom morali biti u posjedu 10 ak kilograma teske opreme, berem 10 ak tisuca kuna skuplje!
OBJEKTIVI
Da bi fotografije bile oštre i kvalitetne kamera mora imati kvalitetnu optiku. Zapamtite da je svaka slika nastala u vašem aparatu rezultat projiciranja nekog objekta kroz objektiv na površinu senzora u kameri. Ako već u ovom prvom koraku dobijemo neoštru sliku, sve daljnje karakteristike kamere nemaju više svrhu. Druga karakteristika objektiva je njegova svijetlostna jačina. Što više svijetla objektiv propušta to će ekspozicije biti kraće (ekspozicija bi ugrubo bila vrijeme koje ce proteci od kada pritisnete "okidac" do onda kada je aparat zabiljezio fotografiju) i biti će manja mogućnost da će te imati "potrešene-mutne" fotografije.
Slijedeća važna karakteristika je mogućnost promjene žarišne duljine - zum.
Jedna od češćih grešaka kod snimanja je fotografija koja sadrži 99% pejzaža i 1 % neke točkice koja bi trebala biti snimana osoba. To se događa u situacijama kada nismo u mogućnosti dovoljno prići objektu kojeg snimamo. Tu nas spašava zum. Sa zumom raspona 35-105 mm ( ekvivalent kod SLR kamera) u većini slučajeva nećemo doći u situaciju da nam je objekt snimanja previše daleko i dobiti ćemo dovoljno veliku slobodu u kreiranju izreza fotografije (kompozicija). Pomoću zuma izbjegavamo situacije da moramo biti previše blizu objekta snimanja pa samim time nema bojazni od raznih distorzija koja se javljaju kada se nalazimo previše blizu snimanog objekta. Sa druge nam strane zum u zoni tele objektiva dozvoljava odjeljivanje objekta od pozadine koja postaje mutna a objekt snimanja dominira oštrinom.
Kada kamera nema optičkog zuma ili mu je raspon jako mali, na specifikacijama kamera se pojavljuje pojam digitalnog zuma.
Naziv bi nas lako mogao prevariti.Takvo zumiranje samo uzima dio slike koji želimo i poveća ga do određene mjere. Sama činjenica da zumiranjem povećavamo već snimljenu sliku daje nam do znanja da pomoću njega samo simuliramo približavanje objekta kojeg snimamo. Slika koju dobijemo je loša i ne može se uspoređivati sa optičkim zumom, kod kojega priblizavanj objekta nije fiktivno, vec stvarno i ostvaruje se razmicanjem leca unutar objektiva. Ako odredjeni model aparata nema objektiv koji viri izvan kucista ili se pri zoomiranju ne izvalci i uvlaci, to ne znaci da taj model nema opticki zoom. Postoje nacini kako se i navedeno moze ostvariti (objektiv je smjesten u kuciste aparata npr. horizontalno, a slika se prenosi do njega preko jednoga ili vise zrcalnih prizmi)!
Zato kod kupnje pazite na natpise na kutijama.
3x optical zoom + 2 x digital zoom ili 2x optical zoom + 10x digital zoom. Koji odabrati? Ako ste pažljivo čitali odabrati će te uvijek kameru sa većim vrijednostima optičkog zuma bez obzira koliki bio iznos digitalnog zuma.
REZOLUCIJA KAMERE I KVALITETA FOTOGRAFIJA
Kod kupovine kamere cijelo vrijeme će vam u ušima brujati jedna riječ - megapixel. Megapixel je u stvari mjera koliko malih "pixela" ili dijelova informacije koristi senzor kamere kako bi sliku koja je zabilježena na senzoru iskoristio da ponovo stvori tu isu sliku u elektronskom obliku. U idealnom svijetu bi podatak koliko megapixela ima kamera bio dovoljan podatak o kvaliteti fotografija koju možemo očekivati. No neke kamere prikazuju veći broj pixela nego što je ih fizički postoji na senzoru jer ih stvaraju procesiranjem slike (interpolacija, Fuji je pionir ovakvoga nacina racunanja broja pixela, citaj "trika").
Usprkos svemu navedenom možemo ipak povući neke paralele koja će nam biti nekakav orijentir u kupovini. Broj megapixela kamere nam daje mogućnost da odredimo koja je približna veličina fotografija koju možemo dobiti odštampanu na papiru. Tako sa smatra sa 1 megapixel kamere mogu dati zadovoljavajući ispis fotografija do veličine 10 x 15 cm. Kamere sa 1,3-1,5 megapixela daju fotografije cca 13 x 18 cm… itd.
Ako je vaš interes sveden samo na snimanje fotografija koje će te slati putem interneta preporučljivo je da kamera koju kupujete ne bude ispod granice koja vam daje mogućnost štampanja fotografija bar u formatu koja se obično koristi - 9x12x-10x15. Sigurno je da će te većinu fotografija štampati u toj veličini pa je to još jedan razlog zašto nije uputno izdvajati dodatnih xxx kuna za kameru od 5-6 megapixela.
Generalno pravilo je da sa više pixela ne možete pogriješiti samo je pitanje koliko se isplati veća investicija za ono što u većini slučajeva nećete iskoristiti. Pogotovo je nerazumno kupovati aparate kompaktne i ultra kompaktne klase sa vise od 5 MP, jer navedeni modeli nisu u posjedu optike koja bi adekvatno mogla iskoristiti taj broj (pored toga dolazi i do porasta razine suma na fotografijama, pogotovo pri vecim vrijednostima zooma i u uvjetima smanjene svjetlosti).
Postoji još jedna stvar na koju bi trebali obratiti pažnju, a to je kvaliteta boje. Danas je postignut veliki napredak u reprodukciji boje pa je razlika između aparata mala. No da bi bili sigurni da je boja koja će se pojaviti kao rezultat ista ili bar jako slična onoj na snimanom objektu, moramo malo pogledati rezultate koje daju pojedine kamere. Jedini način je da se pregleda što više uzoraka i fotografija koje su snimljene aparatom koja želimo kupiti. Usporedbom sa drugim aparatima ćemo dobiti približnu sliku o tome kako se neki od aparata ponaša kada je u pitanju boja i da li smo zadovoljni time ili ne.
Pogledajte kakve rezultate daje kamera u uvjetima sa puno svijetla, kako se vide ili ne detalji u sjenama te razmislite o tome u kojim će te vi uvjetima najčešće koristiti kameru.
Kako odabrati "pravi" digitalni fotoaparat - treci dio
(NASTAVAK)
SPREMANJE PODATAKA I NAČINI SPAJANJA NA PC
Najveći dio kamera sprema fotografije na zamjenjive i prijenosne kartice. Neke su kamere koristile minidiskove a neke čak i diskete i CD ove. No definitivno najpopularniji medij danas je memorijska kartica. Kapaciteti tih kartica se kreću od 8Mb do vise GB. Tako da je količina memorije kojom raspolažete ograničena samo novcem koji želite uložiti u memoriju. Najljepši dio priče o karticama je da kada je jedna od njih puna, uzmemo drugu karticu i nastavimo snimati, ali .....
Postoji jedan detalj na koji treba obratiti pažnju, a to je vrsta memorijske kartice koju kamera koristi. Naime za razliku od CD-a ili flopy diska, kartice nisu međusobno kompatibilne. Tu se suočavamo sa potrebom za čitaćem kartica jer smo u u protivnom prisiljeni koristiti kabel ( serijski, USB ili Firewire ). Brzine koje se postižu u prebacivanju fotografije sasvim su zadovoljavajuće i u najgorim varijantama pa vam to neće zadavati probleme.
Postoje još uvijek kamere koje imaju samo svoju internu memoriju za spremanje podataka. Takve kamere zaobiđite u širokom luku.
Koju vrstu memorije odabrati? Kada kupimo kameru, odabrali smo i vrstu kartica koje koristimo. Samo ime proizvođača nije toliko presudno koliko zastupljenost pojedinih vrsta memorije. Danas dominiraju SmartMedia, CompactFlash, i Memory Stick memorije. No sve vrste kartica raspolažu sa velikim rasponom kapaciteta pa će bilo koja od njih biti dobra. Nekada (ne tako davno) jedan od faktora pri odluci kupnje novoga digitalca bio je i podatak koju vrstu memorijskih kartica navedeni digitalac koristi. Danas smatram kako taj element pri kupnji vise i ne igra neku ulogu. Sve su vrste memorijskih kartica, danas, podjednako pouzdane, brze i sto je vrlu bitno, vrlo slicnih cijena. Cijena koštanja Mb podataka na karticama iz dana u dan pada što je još jedan od razloga da one ne budu odlučujući faktor pri kupnji kamere.
Kada imamo riješeno pitanje kartica i spremanja podataka u kameri slijedeći je korak prijenos tih podataka u računalo. Tu su nam na raspolaganju razni adapteri za kartice i kabeli. Najbrži prijenos podataka sa kamere na računalo je pomoću FireWire (IEEE 1394) priključka koji je još uvijek rijedak i prvenstveno se susreće na skupljim i složenijim kamerama. Slijedeći po brzini je USB priključak. Iako je upola sporiji od FireWire-a (12,5 Mb prema 25 Mb) još je uvijek dovoljno brz za prijenos i najvećih količina podataka. Najsporiji, ali još uvijek prisutan način povezivanja kamere i računala je serijski priključak. On je izuzetno spor ( cca 100 puta sporiji od USB-a) ali se još koristi jer još uvijek postoji ne mali broj kompjutera bez USB priključka. Najbolji način i najbrži je kupovina čitaća kartica koji prenosi podatke iz kartice u računalo brže nego je to u stanju učiniti i sama kamera. Čitači kartica se posebno kupuju ali vrijede uloženi novac (napominjem takodjer da to ulaganje nije veliko, naime postoji veliki broj citaca kartica koji citaju gotovo sve memorijske kartice koje se danas koriste, dakle 12 do 14 vrsta, a cijena im ne premasuje 150 kn).
BATERIJE
Digitalne kamere su veliki potrošači energije. Mnoge kamere koriste AA baterije, ali ne alkalne. Obzirom na to da kamere trebaju za rad velike količine struje alkalne baterije nisu predviđene za takva "naprezanja" pa se jako brzo isprazne.
Da bi izbjegli takve nedostatke najbolje je opskrbiti se ponovo punivim NiMH baterijama i dobrim punjaćem. To je dodatni trošak, ali vrijedi svakog uloženog novčića. Kada se usporedi sa troškom alkalnih baterija za istu količinu snimaka cijena NiMH baterija je upravo smiješna (imaju cca 1000 ciklusa punjenja). Jos jednom skrecem pazjnu, na ovu konstrikciju "dobar" punjac! Dakle, danas su na trzistu dostupni punjaci za NiMH baterije, koji se mogu kupiti na placu, odmah do standa sa sirom i jajima, zatim oni koje za 20 kn mozete nabaviti po kineskim ducanima, a postoje i oni koje mozete platiti 300, 400 pa i 500 eura! Naravno vi ne zelite, niti vam trebaju, niti jedne niti druge. Zlatna sredina ponovno je najbolje rijesenje! Glupo je cijenom izrazavati kvalitetu, ali prema onoj "Ako ne znamo da li je dobro, znamo da li je skupo!" mnoge stvari se danas mjere, pa evo da i ja dam jednu takovu aproksimaciju, premda napominjem da je uzmete sa rezervom: za relativno kvalitetan punjac trebalo bi izdvojiti barem 200 njak kuna. Zakav punjac produljiti ce trajanje vasih baterija i sam koristan rad sa jednim punjenjem! Sto se baterija tice, vrlo kratko: preporucam one iznad 2000 mAh, i da ih naravno imate 2x onoliko koliko vam ih stane u aparat (dakle jedan pack uvijek pun i spreman za uporabu).
Da bi proizvođači smanjili težinu i veličinu kamera počeli su ugrađivati baterije "po mjeri". To znači da ih ne možete zamijeniti bilo kojom baterijom. Kako je pri snimanju uvijek dobro imati rezervnu bateriju nema vam druge nego kupiti još jednu rezervnu bateriju. Treba napomenuti da se ovakve baterije u 90% slucajeva mogu kupiti samo od ovlastenih prodavaca (dakle od proizvodjaca vasega aparata), te da su visestruko skuplje od seta AA NiMH baterija, s kojima bi mogli ostvariti jednako vrijeme korisnoga rada. To naravno nije razlog za izbjegavanje takvih kamera , ali imajte na umu dodatni trošak.
GDJE KUPITI
Postoje samo dva rješenja - u dućanu ili preko oglasa.
I jedan i drugi način imaju svojih prednosti i mana. Kada kupujemo u trgovinama koje su specijalizirane za prodaju foto opreme imamo mogućnost dobivanja savjeta od stručnog osoblja i imamo osiguran servis u garantnom roku. No cijena je sigurno veća nego u oglasniku. Na drugoj strani danas postoje kamere u raznim rezolucijama, a koje su sasvim dovoljne za sve one koji žele samo imati mogućnost štampanja klasične veličine fotografije (razglednica) i komfor koji pruža digitalna tehnika, a mogu se nabaviti preko oglasa. U pravilu je cijena takvih kamera vrlo povoljna. Negativne strane kupnje preko oglasnika svima su jasne. Ponajprije tu je pomanjkanje garancije i strucnoga savjeta pri kupnji. Cesto i nestrucnost i posvemasnje neznanje onoga koji prodaje. Kod kupnje foto opreme na taj nacin namece se i jos jedan problem: foto oprema je izuzetno osjetljiva tehnika na kojoj ostecenja i ne moraju biti primjetna golim okom ili na prvi pogled. Dakle, uredjaj (fotoaparat ili objektiv...) koji na prvi pogled izgleda novo i neosteceno, mogao je dozivjeti udarac koji nije ostavio vanjskoga traga, ali je npr. poremetio optiku samoga aparata, koji u tome slucaju nece funkcionirati kako bi trebao, ako uopce, a posto garancije na kupnju nema...
Kao što se vidi iz navedenog, gotovog recepta za kupnju najbolje digitalne kamere upravo za vas - nema.
Najbolje je da se naoružate znanjem i katalozima te dobro odvažete svoje potrebe i financijske mogućnosti i uzmete u obzir činjenice iz ovog teksta.
The End
***ove upute sastavio sam na temelju osobnoga iskustva, a koristio
sam i neke materijale sa Photopixelove internet stranice***
Navodim i link na link koji vas upucuje na pravilnu formu prilikom otvaranja novih tema u kojima trazite savjete prilikom kupnje:
Savjeti pri kupnji foto aparata # Usporedbe foto aparata - SISTEMATIZACIJA
